Kvantitativna genetska diferencijacija populacija hrasta lu？njaka (Quercus robur L.) u pokusnom nasadu ？Jastrebarski lugovi？

Sa？etak Hrast lu？njak, kao jedna od triju najrasprostranjenijih vrsta drve？a u Republici Hrvatskoj, ima va？nu ulogu u ekonomsko-socijalnom i ekolo？kom smislu. Poznavanje genetske strukture tako zna？ajne vrste ？umskoga drve？a temeljni je preduvjet njezina o？uvanja za budu？nost. Jer to, poznavanje genetske strukture, omogu？uje naprednije kori？tenje ？umskoga reprodukcijskoga materijala hrasta lu？njaka radi pove？anja prilagodljivosti populacija na stresne okoli？ne prilike. Analiza kvantitativnih (poligenih, metri？kih) fenotipskih svojstava u geneti？kim testovima jedna je od metoda utvr？ivanja genetske strukture vrsta ？umskoga drve？a. Iz ？esnaest sjemenskih i jedne gospodarske sastojine koje reprezentiraju cjelokupan areal hrasta lu？njaka u Hrvatskoj, u rujnu i listopadu 2006. godine skupljen je sjemenski materijal. S dvogodi？njim potomstvom 2008. godine osnovan je geneti？ki pokusni nasad u gospodarskoj jedinici ？Jastrebarski lugovi？. Mjeren je visinski rast i odre？ivani su pre？ivljavanje i visinski prirast u trima uzastopnim godinama (2010, 2011. i 2012). Analiza varijance provedena je procedurom PROC MIXED u statisti？kom paketu SAS te su izra？unate komponente varijance i statisti？ka zna？ajnost slu？ajnih efekata, tj. izvora varijabilnosti (blokovi, populacije, familije unutar populacija, interakcija blokova i populacija te interakcija blokova s familijama unutar populacija). Izra？unate komponente varijance poslu？ile su za izra？unavanje parametra QST kojim se odre？uje razina me？upopulacijske genetske diferencijacije. Multivarijantna regresijska stabalna analiza (engl. MRT) kori？tena je za odre？ivanje obrasca genetske diferencijacije populacija u nasadu, a s obzirom na okoli？ne (klimatske) varijable njihovih izvornih mati？nih sastojina. Parametar QST bio je visok kod sva tri analizirana svojstva, ？to jasno upu？uje na me？upopulacijsku genetsku diferencijaciju hrvatskih populacija hrasta lu？njaka. Utvr？eni obrazac adaptivne genetske diferencijacije potvr？uje ekotipski obrazac, odnosno najvjerojatnije je prirodna selekcija u mati？nim sastojinama (ponajprije s obzirom na vla？nost i toplinu stani？ta) uzrokovala genetsku izdiferenciranost lokalnih populacija