Disfagija u populaciji starijih osoba smje？tenih u ustanovama za starije i nemo？ne

Sa？etak Ve？ina autora navodi pove？anu u？estalost poreme？aja gutanja starijih osoba smje？tenih u ustanovama, u Hrvatskoj do sada nema sli？nih podataka. Uzorak ？ine 164 osobe (prosje？na dob 81 godinu) smje？tene u domovima za starije i nemo？ne i 30 kontrolnih ispitanika (prosje？na dob 46 godina). Probir na poreme？aje gutanja u？injen je pomo？u EAT-10 ljestvice koja je, uz dopu？tenje autora i vlasnika licencije, prevedena i prilago？ena hrvatskom jeziku. Rezultati pokazuju da 46 % ispitanika ima zna？ajnih te？ko？a s gutanjem, koje upu？uju na mogu？u disfagiju. Samo 4,6 % njih je hranjeno pomo？u NG-sonde. Prema diskriminativnoj funkciji, ka？alj je varijabla koja dobro odjeljuje ispitanike s te？ko？ama gutanja i bez njih. Ka？alj je, prema regresijskoj funkciji i dobar prediktor ukupnog rezultata na ljestvici, a u tuma？enju rezultata treba biti oprezan zbog mogu？e tihe aspiracije ili oslabljenog refleksa u starijoj dobi. Potvr？ena je prediktivnost ukupnog rezultata na ljestvici s tjelesnom masom, zbog kroni？no smanjenog unosa hranjivih tvari u organizam. Zaklju？ak: Kod osoba starije ？ivotne dobi smje？tenih u ustanove pove？an je rizik za disfagiju koja, naj？e？？e, ostaje neprepoznata. Zbog toga dolazi do smanjenja kvalitete ？ivota, u？estalijih upala donjih di？nih putova, slabljenja imuniteta, pothranjenosti i dehidracije, ？to mo？e ugroziti ？ivot starijih osoba. Istra？ivanje bi trebalo biti putokaz logopedima i ostalim stru？njacima, koji se bave disfagijom, da svoj rad usmjere i na stariju populaciju