Dvadeset godina primjene Europske povelje o lokalnoj samoupravi u Sloveniji: pri？a o uspjehu?

Sa？etak U posljednjih se 25 godina u Sloveniji odvio niz doga？aja bez presedana u njezinoj povijesti. ？esto ju se navodilo kao uspje？an primjer. U podru？ju slovenske lokalne samouprave glavne su se zakonske izmjene dogodile nekoliko godina prije ratifikacije Europske povelje o lokalnoj samoupravi (EPLS), no bez obzira na to bile su u skladu s tim dokumentom. Rad se bavi procjenom razvoja slovenske lokalne samouprave u svjetlu odredbi EPLS-a o supsidijarnosti i financijskoj autonomiji. ？to se supsidijarnosti ti？e, zaklju？ak je da prema me？unarodnim broj？anim pokazateljima Slovenija pripada skupini centraliziranih dr？ava. Udio lokalnih (subnacionalnih) tro？kova kao udio ukupnih javnih tro？kova iznosi oko 20%, dok udio lokalnih (subnacionalnih) tro？kova kao udio BDP-u iznosi otprilike 10%. Tako？er, postotak zaposlenosti op？e dr？ave u ukupnoj zaposlenosti kre？e se oko 17%, a lokalni zaposlenici ？ine samo 24% od toga. ？to se pak ti？e financijske autonomije, Ustav Republike Slovenije stro？i je po pitanju financijskih resursa od EPLS-a, no probleme uvijek stvara uvr？tenje relevantnih odredbi u zakon. Op？enito se mo？e re？i da je autonomija op？ina izra？enija kada se o rashodima a ne prihodima. S obzirom na stanje javnih financija u Sloveniji i svjetskih trendova koji upu？uju na sve slo？eniji lokalni governance, ne mo？e se ra？unati na zna？ajnije promjene u modelu op？inskog financiranja. Pogotovo se ne mo？e ra？unati na znatno ve？u financijsku autonomiju ili znatno ve？i udio vlastitih poreznih resursa. Bez obzira na to, va？no je unaprijediti sustav s ciljem redistribucije postoje？ih poreznih resursa izme？u dr？ave i lokalnih jedinica na na？in da se oja？aju elementi porezne autonomije op？ina. S obzirom na sve navedeno, mo？emo zaklju？iti da primjena na？ela supsidijarnosti i financijske autonomije u Sloveniji ne ide sasvim glatko, ？to zna？i da detaljniji uvid u situaciju ？ini pri？u o uspjehu relativnom