SREDSTVA EU FONDOVA U FUNKCIJI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA U HRVATSKOJ

Sa？etak Ruralni turizam u Republici Hrvatskoj kao posebna vrsta turizma operativno se i organizirano po？eo razvijati devedesetih godina pro？log stolje？a. Od tada je broj registriranih turisti？kih selja？kih obiteljskih gospodarstava na razini dr？ave neprekidno u sporom, ali uzlaznom trendu. U ukupnom prihodu od turizma Hrvatske, turizam na ruralnom prostoru sudjeluje sa samo 1% prihoda. “Procjenjuje se da ruralni turizam, uklju？uju？i i planinska podru？ja, sudjeluje u ukupnim me？unarodnim putovanjima s udjelom od oko 3%, uz godi？nji rast od oko 6%. Suo？ena s nerazvijenom doma？om potra？njom i nepoticajnim okru？enjem, hrvatska se ponuda ruralnog turizma razvija izuzetno sporo. Iznimka je samo Istra, a donekle i Osje？ko-baranjska ？upanija”1 To je daleko ispod mogu？nosti koje postoje u ruralnom turizmu, s obzirom na to da je u Republici Hrvatskoj prete？no ruralni prostor, koji ？ini oko 93% ukupnog prostora. Ruralni turizam definiran je prirodnim i kulturnim resursima koji se nalaze u ruralnom prostoru, a upravo ti resursi predstavljaju osnovnu bazu za daljnji razvitak ruralnog prostora. Smatra se kako je turizam na ruralnom prostoru jedna od najperspektivnijih dopunskih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj i da treba kontinuirano i planski te？iti njegovom odr？ivom razvoju. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj su se otvorile mogu？nosti financiranja razli？itih podru？ja i projekata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, pa tako i financiranje ruralnog turizma. U pretpristupnom razdoblju na raspolaganju je bio IPARD program. Ulaskom u punopravno ？lanstvo EU, Program ruralnog razvoja dobiva nove mogu？nosti, ？ija ukupna alokacija za RH iznosi 2,383 milijardi eura. Uzev？i u obzir ugovorena ulaganja i ispla？ene iznose potpora, kako iz IPARD programa tako i iz Mjera 6 i 7 Programa ruralnog razvoja, najve？u apsorpciju sredstava bilje？i Istarska ？upanija, zatim Osje？ko baranjska te Dubrova？ko-neretvanska ？upanija. Iako je trend “povla？enja” sredstava iz EU fondova u porastu, potrebno je ulo？iti dodatne napore kako bi se ruralni turizam kona？no sustavno koristio kao djelatnost za revitalizaciju perifernih i slabije razvijenih ruralnih podru？ja Hrvatske. Sukladno Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske 2013-2020, dinami？an razvoj ruralnog turizma Hrvatske bit ？e rezultat poticajnog poslovnog ozra？ja, odgovornog destinacijskog menad？menta te visoke razine uklju？enosti i posve？enosti svih nositelja turisti？ke politike na nacionalnoj i regionalnoj razini. Kako bi se postigli navedeni strate？ki ciljevi, potrebno je prije svega intenzivirati provedbu velikih