Mogu？nost povratnog procesa racionalizacije

Sa？etak Racionalizacija je jedno od klju？nih obilje？ja modernog dru？tva. Teoriju racionalizacije formulirao je Max Weber, definiraju？i je kao vladanje stvarima putem prora？una. Paradigmatski primjer racionalizacije za njega je bila birokracija. George Ritzer iznosi suvremenu interpretaciju racionalizacijske teorije, koju prema usporedbi s funkcioniranjem fast-food restorana naziva mekdonaldizacija. Weber je smatrao da je racionalizacija neizbje？an proces, a njezino ？irenje nezaustavljivo. Pribojavao se ？？eljeznog kaveza racionalizacije“ iz kojeg ？e biti nemogu？e pobje？i. Ritzer taj kavez svodi na razinu osobnog do？ivljaja, koji mo？e biti razli？it. Cilj ovog rada bio je prona？i primjere koji ukazuju na mogu？nost otpora racionalizaciji na kolektivnoj razini, te propitati mo？e li se govoriti o trendu suprotstavljanja racionalizacijskom procesu. Slu？e？i se Ritzerovim dimenzijama mekdonaldizacije – u？inkovitost, isplativost, predvidljivost, kontrola – analizirali smo slu？ajeve Couchsurfinga, Weba 2.0 i eko-sela. Ti primjeri ukazuju na postojanje svijesti o racionalizacijskom procesu te na mogu？nost kolekivnog djelovanja u cilju njegove reverzibilnosti. Ipak, oni ne dovode u pitanje sam proces racionalizacije i tendenciju njegovog neumoljivog ？irenja