(Geo)politi？ki i sigurnosni izazovi demokratskoj konsolidaciji tranzicijskih dr？ava: slu？aj Bosne i Hercegovine

Sa？etak U tekstu autori najprije analiziraju kompleksan sigurnosni diskurs i pojave na po？etku 21. stolje？a, fokusiraju？i se pritom na transformaciju (geo)politi？kih i sigurnosnih izazova, naro？ito u tranzicijskim dru？tvima. Kao studiju slu？aja koriste recentni kontekst Bosne i Hercegovine, koja se nakon vi？e od dva desetlje？a od okon？anja agresivnog rata suo？ava sa izazovima karakteristi？nima za tranzicijske dr？ave. Kao mikrostudiju unutar ove bosanskohercegova？ke studije slu？aja koriste primjer euroatlantskih integracija i razli？itih geopoliti？kih vizija dr？ave koje se prelamaju kroz taj proklamirani vanjskopoliti？ki cilj dr？ave. Naime, na deklarativnoj razini, u dokumentima i prate？im zakonima Bosna i Hercegovina odredila je dva klju？na strate？ka cilja, a to su integracija u NATO i EU. Navodimo da se radi o deklarativnim ciljevima, budu？i da trenutni geopoliti？ki diskurs i praksa u Bosni i Hercegovini ne prate ono na ？to se dr？ava i njezini politi？ki predstavnici obavezali kroz Op？e smjernice o vanjskoj politici, svoje strate？ke dokumente u podru？ju sigurnosti i obrane, kao i Zakon o obrani itd. Put Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama obilje？en je nizom izazova, a sama dr？ava je u proteklih nekoliko godina u najve？im previranjima od okon？anja rata 1995. godine. Autori u radu analiziraju (geo)politi？ke izazove euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine na tri razine – lokalnoj, regionalnoj i globalnoj