Populizam u Hrvatskoj: ？udnovat slu？aj Mosta

Sa？etak Glavni je cilj rada utvrditi u kojoj je mjeri novu politi？ku opciju u Hrvatskoj, Most, opravdano nazivati populisti？kom. Na to pitanje autori nastoje odgovoriti kori？tenjem recentnih teorijskih, metodolo？kih i empirijskih uvida politolo？ke literature o populizmu. Analizu temelje na inkluzivnom pristupu populizmu i iz njega izvedenoj istra？iva？koj matrici na temelju koje je provedena analiza sadr？aja. Analiza samo djelomice potvr？uje teze o Mostu kao populisti？koj opciji. Autori smatraju kako je tu opciju najprikladnije kategorizirati kao kombinaciju centristi？kog populizma i antiestabli？mentske reformske stranke. Tvrde da bi istra？ivanja populizma trebala razlikovati antielitizam od antiestabli？mentske pozicije stranaka i politi？ara. Zanimljivost Mosta vide i u njegovu ？udnom i paradoksalnom odnosu prema hrvatskoj politi？koj eliti: mostovci kritiziraju politi？ku elitu kao nekompetentnu i korumpiranu, a istodobno zagovaraju politi？ki savez s tom istom elitom kako bi se provele reforme i donio prosperitet hrvatskom dru？tvu