|
- 2019
Uloga klasifikacijskoga sustava kod preuzimanja i obrade podataka za bibliometrijska istra?ivanjaKeywords: Obrada podataka, bibliometrijska istra?ivanja, klasifikacijski sustavi Abstract: Sa?etak Rezultati kvantitativnih i bibliometrijskih istra?ivanja, kao i odluke koje na temelju tih rezultata mogu proiza?i i utjecati na odre?ene politike, uvelike ovise o kvaliteti ulaznih podataka preuzetih iz bibliografskih i citatnih baza. Ova je tvrdnja izravno povezana s velikim brojem bibliometrijskih i scientometrijskih istra?ivanja koja nekriti?ki preuzimaju podatke iz bibliografskih i citatnih baza WoS – Web of Science ili Scopus. U ovome istra?ivanju, koje je ra?eno u okviru hrvatskoga nacionalnog projekta Research activity, collaboration and orientation in social sciences in Croatia and other post-socialist European countries – RACOSS, voditeljice dr. sc. Maje Joki?, analizirana je uloga klasifikacijskoga sustava kod preuzimanja i obrade podataka, odnosno dono?enja zaklju?aka. Preuzeti bibliografski zapisi, objavljeni u 4 896 ?asopisa, rezultat su strategije pretra?ivanja znanstvene produktivnosti i citiranosti znanstvenika iz dru?tvenih znanosti u 15 europskih postsocijalisti?kih zemlja (Bugarska, Hrvatska, ?e?ka, Estonija, Ma?arska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slova?ka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) od 1996. do 2013. godine. Scopus svoju klasifikaciju znanosti temelji na predmetnoj i sadr?ajnoj orijentaciji indeksiranih ?asopisa. Razli?itost klasifikacijskoga sustava koji koristi Scopusovu klasifikaciju odre?ene zemlje mo?e dovesti do krive interpretacije na temelju prikupljenih podataka. U radu smo napravili analizu ?asopisa i radova, a usporedna analiza pripadnosti pojedinoga ?asopisa podru?ju dru?tvenih znanosti ra?ena je na temelju Scopusa i hrvatske klasifikacije dru?tvenih znanosti, koja se temelji na OECD Frascati fields of science. Nakon ?to su predmetni stru?njaci provjerili ?asopise i usporedili ih s klasifikacijskim sustavom koji se koristi u Hrvatskoj, po?etni uzorak za pouzdane bibliometrijske analize smanjio se na udio od 44 %. Pripadnost pojedinomu podru?ju ra?ena je na temelju predmetne i sadr?ajne orijentacije indeksiranih ?asopisa. Da bi se dobili radovi koji pripadaju samo dru?tvenim znanostima, potrebno je, osim filtriranja pojedinih znanstvenih polja, i ru?no provjeriti pripadnost ?asopisa odre?enomu podru?ju. Tako se, osim bitno manjega broja radova i ?asopisa, pojavila i bitna razlika i u citiranosti. Cilj je ovoga istra?ivanja upozoriti istra?iva?e na mogu?e i stvarne nedostatke ulaznih podataka koji se koriste za vrjednovanje na primjeru uzorka baze Scopus, koja je relativno pouzdan izvor podataka za bibliometrijska istra?ivanja
|