Utjecaj fizikalnih i kemijskih svojstava razli？itih tipova tla na optimalno stanje vla？nosti za obradu

Sa？etak Plasti？nost je tla podru？je konzistencije tla, odnosno predstavlja promjenu stanja tla zbog razli？ite vla？nosti tla djelovanjem vanjskih sila. Konzistencija odre？uje veli？inu otpora koje tlo pru？a pri obradi, stoga je cilj istra？ivanja utvrditi optimalno stanje vla？nosti tla za obradu te utjecaj fizikalnih i kemijskih svojstva orani？nih horizonata na plasti？nost tla, kao jednog od svojstava konzistencije. Istra？ivanje je provedeno na tri razli？ita tipa tla: aluvijalnome, lesiviranome te na ritskoj crnici. Utvr？ene su statisti？ki zna？ajne razlike izme？u svih istra？ivanih tipova tala i to za sadr？aj ？estica gline, gusto？u pakiranja, aktualnu i supstitucijsku kiselost, kationski izmjenjiva？ki kapacitet tla te sadr？aj kalcija. Tako？er, utvr？ene su statisti？ki zna？ajne razlike izme？u istra？ivanih tipova tala za donju granicu plasti？nosti, gornju granicu plasti？nosti te indeks plasti？nosti. Prosje？na utvr？ena vrijednost donje granice plasti？nosti, kao va？nog elementa za odre？ivanje optimalnoga trenutka obrade tla, iznosila je 18,9% mas. na aluvijalnome tlu, 24,0% mas. na lesiviranome tlu, dok je na ritskoj crnici iznosila 28,6% mas. Vrlo zna？ajnu korelaciju pozitivnoga smjera s granicama plasti？nosti pokazali su humus, glina, KIK, sitni prah, magnezij, natrij i kalcij, dok su vrlo zna？ajnu korelaciju, ali negativnoga smjera, pokazali hidroliti？ka kiselost, krupni pijesak, sitni pijesak i krupni prah. Kreiranim regresijskim modelima mo？e se procijeniti optimalno stanje vla？nosti tla za obradu na temelju osnovnih svojstava tala. Preciznost modela zna？ajno se pove？ava uvo？enjem ve？ega broja fizikalnih i kemijskih svojstva tla, a dopunsku preciznost modela mogu pove？ati podatci o tipu tla