Strate？ka uloga naftovoda u opskrbi energijom Europske unije

Sa？etak Naftovodi imaju strate？ki zna？aj u opskrbi energijom Europske unije (EU), posebno s obzirom na ？injenicu da ？e u naredna dva desetlje？a nafta i dalje biti dominantan energent s udjelom od 30 tak posto u potro？nji primarne energije, uz smanjenje potro？nje derivata nafte i rast obnovljivih izvora. EU je lider u definiranju i provedbi globalne klimatske politike ？emu se predvi？a pridonijeti i energetsko klimatskom strategijom do 2030. i njezinim provedbenim mjerama i aktivnostima. Jedan od klju？nih ciljeva energetskih strategija EU je sigurnost opskrbe kroz diversifikacije pravaca i izvora uvoza nafte te povezivanje naftovodnih mre？a. Radi uspje？nog ostvarenje strategija utvr？en je zakonodavni i institucionalni okvir te su utvr？eni energetski projekti od zajedni？kog interesa EU, njih 195 (2. lista koji je prihvatila Europska komisija u studenom 2015), koji ？e omogu？iti stvaranje integriranog tr？i？ta, pove？anje konkurentnosti, smanjenja cijena energije i dr. Europa ima rasprostranjenu mre？u naftovoda od oko 22,5 tisu？e kilometara (bez Rusije), koji povezuju rafinerije s uvoznim naftnim lukama ili s kopnenim izvori？tima nafte. Najzna？ajniji europski naftovodi su Rotterdam-Rhein Pipeline (RRP), South European Pipeline (SPSE) i Transalpine Pipeline (TAL) i oni omogu？avaju rafinerijama uvoz nafte preko velikih morskih luka, iz mnogobrojnih pravaca i izvora (Bliskog Istoka, Rusije, kaspijske regije, Afrike, Amerike), a naftovodom Dru？ba kopnenim putem iz Rusije i manjim dijelom iz kaspijske regije. Rafinerije srednjoisto？no Europe (Poljska, isto？ni dio Njema？ke, Slova？ka, ？e？ka Republika i Ma？arska) se opskrbljuju uglavnom iz naftovoda Dru？ba. Odnedavno te rafinerije diversificiraju pravce i izvore dobave nafte, uvozom iz sjeverno morskih nalazi？ta, Bliskog Istoka, Kanade, i dr. (Poljska) ili putem naftovoda TAL – IKL (？e？ka Republika) i JANAF-a (Ma？arska, Slova？ka te ？e？ka Republika). S obzirom na nedovoljno diversificiranu opskrbe naftom upravo regije srednjoisto？ne Europe, posebno dr？ava (odnosno rafinerija) koje nemaju pristup morima, EU je predvidjela, me？u projektima od zajedni？kog interesa, i ？est konekcijskih naftovoda s terminalima. To su ujedno i jedini naftovodi koji se planiraju graditi u Europi i to iz sredstava naftnih kompanija budu？i da prema regulativi EU nisu ？prikladni“ za financiranje iz sredstava EU, kao ？to su to plinski, elektroenergetski i dr. projekti. Naftovodno-skladi？ne i druge naftne kompanije imaju dru？tvenu odgovornost u opskrbi energijom, ali i odgovornost da uspje？no posluju i razvijaju se, zbog ？ega ula？u zna？ajna