U susret energetskoj tranziciji

Sa？etak U radu su prikazana razmi？ljanja na temu osnovnih aspekata energetske tranzicije koja je zapo？ela i kre？e se u smjeru proizvodnje i kori？tenja energije bez ？tetnih emisija (ponajprije CO2). Prikazani su rezultati provedenih analiza o na？inu budu？eg zadovoljenja energetskih potreba Republike Hrvatske do 2050. godine, uz po？tivanje preuzetih obaveza o smanjenju emisija, pove？anju energetske u？inkovitosti i o？uvanje sigurnosti opskrbe. U promatranom se razdoblju o？ekuje smanjenje neposredne potro？nje energije, pri ？emu se mijenjaju udjeli kori？tenih energenata, dok se smanjuje upotreba teku？ih goriva, raste udio elektri？ne energije. Pri tome umjesto ku？anstava, sektor prometa postaje energetski najintenzivniji sektor potro？nje, a raste i udio usluga i industrije. Uvoz energije i energenata se smanjuje i vlastita opskrbljenost raste za oko 15% u odnosu na sada？nju. Elektri？na energija se do kraja razdoblja proizvodi uglavnom iz obnovljivih izvora (preko 85%), a ukupna snaga elektrana se pove？ava za oko 2.5 puta u odnosu na dana？nje kapacitete. Velike promjene u infrastrukturi i kori？tenim energentima zahva？aju i sektor prometa. Opredjeljenje da se emisije stakleni？kih plinova u Republici Hrvatskoj smanje do 2050. za skoro 75 %, u odnosu na 1990. godinu je veliki izazov koji podrazumijeva i sna？an tehnolo？ki razvoj u naredne tri decenije. Smatra se da va？nu ulogu u ostvarenju energetske tranzicije mogu imati i nove tehnologije proizvodnje vodika, metana i teku？ih goriva iz elektri？ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora (Power to gas i Power to liquids). Predlo？eni na？in tranzicije ne predstavlja samo izazov nego nosi i potencijal gospodarskog rasta