Skladi？tenje vodika u podzemnim poroznim geolo？kim formacijama u funkciji pohrane vi？ka elektri？ne energije generiranog putem OIE

Sa？etak Obnovljivi izvori energije, kao jedan od izvora elektri？ne energije, ？ine sve bitniju komponentu u ukupnom energetskom miksu potro？nje energije u Europskoj Uniji. Iako elektri？na energija iz OIE kao energent predstavlja rje？enje problema u smislu generiranja prekomjerne koli？ine stakleni？kih plinova, njezino skladi？tenje u velikim koli？inama jo？ uvijek predstavlja tehnolo？ki izazov. U ？lanku je razmatrana pretvorba takozvanog vi？ka elektri？ne energije generirane obnovljivim izvorima energije elektrolizom vode u kemijsku energiju te njezino podzemno skladi？tenje ili eventualna trenutna potro？nja. Naime, jedno od mogu？ih rje？enja u funkciji transformacije i dekarbonizacije energetskog sektora je i projekt pretvorbe i skladi？tenja energije vjetra i sunca, odnosno podzemno skladi？tenje kemijske energije, vodika. Pri tome se podzemno skladi？tenje kemijske energije (vodika) poistovje？uje se sa skladi？tenjem elektri？ne energije, uz prednosti i tehni？ko-tehnolo？ke mogu？nosti koje omogu？ava podzemno skladi？tenje kemijskog oblika energije. U osnovnom ciklusu dobivanja vodika i njegovog skladi？tenja, podzemno skladi？tenje vodika (PSV) unutar geolo？kih formacija je klju？an element kojim se ostvaruje uskladi？tenje velike koli？ine energije na teoretski neograni？en vremenski period. Energiju pohranjenu u tom obliku mogu？e je primjerice plasirati u plinsku mre？u te koristiti kao gorivo za industrijske plinske turbine i ostale plinske potro？a？e. U ？lanku je dan osvrt na mogu？nosti primjene navedene tehnologije na podru？ju Republike Hrvatske kori？tenjem manjeg tipskog podzemnom skladi？tu plina (PSP). Prikazan je tehni？ko-tehnolo？ki proces dobivanja i podzemnog skladi？tenja vodika: od generiranja elektri？ne energije putem obnovljivih izvora ili ostalih industrijskih procesa koji generiraju otpadnu energiju, dobivanje vodika te njegovo komprimiranje, transport i skladi？tenje u podzemnim geolo？kim formacijama. Autori ？e u ovom radu iznijeti i stanje regulative dr？ava EU koja je temelj prethodno navedenim aktivnostima, regulatorno stanje u Republici Hrvatskoj te potrebne promjene istog. U tom kontekstu, autori zaklju？uju da vodik nedvojbeno nudi nenadma？nu svestranost kao nositelja energije, pri ？emu ？e upravo proizvodnja u potrebnim koli？inama predstavljati veliki izazov, te da u tom kontekstu treba Vodik promatrati dakle kao nositelja energije, (primjerice, u nekim zemljama kao ？to su Belgija, Nizozemska, Njema？ka i Francuske, ve？ su u ？pogonu, odnosno koriste se vodikovi plinovodi duljine ？ak i preko 1000 km) a ne izvor energije pri ？emu ostaje pitanje - kako