Gnije？？enje gavrana Corvus corax na stupovima dalekovoda u Baranji

Sa？etak Gavran nastanjuje raznolika ？umska i otvorena stani？ta ？irom sjeverne polutke. Tijekom posljednjih 40 godina populacija vrste u Europi je zna？ajno porasla i istovremeno su se po？eli gnijezditi na stupovima dalekovoda. Danas je ova pojava op？e poznata po Europi, Sjevernoj Americi i Aziji, uklju？uju？i i isto？ne ravni？arske krajeve Hrvatske. Prvi slu？aj gnije？？enja gavrana na stupu dalekovoda zabilje？en je krajem 80-tih godina 20. stolje？a u Isto？noj Slavoniji. Ovaj rad prikazuje rezultate istra？ivanja gavrana koji se gnijezde na osam linija dalekovoda na podru？ju Baranje. Tijekom 2006. godine na ukupno sedam dalekovoda zabilje？eno je gnije？？enje 23 para gavrana, dok je 2016. godine na osam dalekovoda na？eno ukupno 37 aktivnih gnijezda. Velik porast populacije (60,87%) uzrokovan je gradnjom novog dalekovoda ？ije su stupove gavrani vrlo brzo zauzeli. Na ve？ini ostalih dalekovoda populacija gavrana se stabilizirala. Prosje？na gusto？a gnije？？enja tijekom 2016. godine dosegla je 3,27 parova/10 km dalekovoda ？to je najve？a dosad zabilje？ena gusto？a u Europi i svijetu. Prosje？na zauzetost stupova tijekom 2016. godine bila je 10,24%, dok je srednja udaljenost izme？u susjednih gnijezda iznosila 3128 m. Raspored gnijezda na dalekovodima nije ujedna？en, ve？ vrlo vjerojatno ovisi o mozai？nosti stani？ta i sukladno tome, o koli？ini raspolo？ive hrane. Kao i drugdje u svijetu, u Baranji je ve？ina gnijezda na？ena na stupovima smje？tenim na otvorenim poljoprivrednim stani？tima (81,08%). Iako dalekovodi ？esto uzrokuju ugibanje ptica putem sudara ili elektrokucije, njihovi stupovi mnogim vrstama tako？er predstavljaju va？na alternativna mjesta za gradnju gnijezda, ？ime doprinose pove？anju bioraznolikosti, osobito u intenzivno obra？ivanim poljoprivrednim podru？jima. Gavrani i sive vrane naj？e？？e su gnjezdarice stupova u Hrvatskoj, a njihova prazna gnijezda ？esto zauzimaju vjetru？e i sokolovi lastavi？ari, te ponekad stepski sokolovi. Stoga, dalekovodi svakako imaju va？nu ulogu u za？titi i opstanku strogo za？ti？enih grabljivica te je potrebno posvetiti vi？e pa？nje njihovom redovitom istra？ivanju