PUSTINJA BLACA - KULTURNI KRAJOLIK

Sa？etak Poseban fenomen na Bra？u predstavljaju samostani koje su sagradili glagolja？ki pustinjaci iz Poljica ？ije su zajednice tu molile i radile od 16. do 60-ih godina 20. st. Ova preobrazba divljine u kultivirani krajolik daje poseban pe？at jedinstvenom okoli？u nastalom sjedinjavanjem uglavnom nenastanjene ju？ne obale Bra？a s pastirskim planinskim dijelom otoka. Pustinja Blaca nisu samo iznimno vrijedan kulturni spomenik, ona su apsolutna to？ka u prostoru, sredi？te cjelovitog i zaokru？enog eko-sustava kojem pripadaju obra？ena samostanska polja i imanja, te pastirski zaselci s pa？njacima razasutim podno Vidove gore. Pustinja？ki samostan bio je upravno i kulturno sredi？te tog mikrosvijeta s izgra？enom infrastrukturom. Za？ti？eni prostor blata？kog kompleksa trebao bi se tretirati kao svojevrstan hortus conclusus koji ponovnim kultiviranjem onog ？to je neko？ bilo obra？eno ne mora izgubiti svojstva prirodnog prostora. U dobro izbalansiranom omjeru divljeg i obra？enog mo？e se sa？uvati izvorna ljepota netaknute prirode