Otvorena pitanja o pisanju i uporabi hrvatskih egzonima na kartama

Sa？etak Hrvatski egzonimi su hrvatska prilago？ena imena stranih geografskih objekata koja se razlikuju od izvornih imena (endonima). Pisanje, uporaba i tretman egzonima nisu uvijek jednozna？ni, ujedna？eni, sustavni i dosljedni. Stoga se autori i urednici karata i atlasa ？esto suo？avaju s pitanjima trebaju li rabiti egzonim (i koji), endonim ili oba imena. Rje？avaju ih upisivanjem razli？itih oblika egzonima, upotrebljavanjem oba oblika imena (egzonima i endonima) te izostavljanjem egzonima i kada oni postoje. Takvo je stanje izravna posljedica vi？eimenosti i razli？ite uporabe egzonima. Dvostruko imenovanje mo？e biti rezultat slo？enog statusa toponima u vi？ejezi？nim podru？jima i nejasne granice izme？u suvremenih i povijesnih egzonima. Problematika pisanja i uporabe egzonima donedavno se uglavnom samo konstatirala i potkrjepljivala malim brojem primjera. Svrha rada je uputiti na nu？nost primjene sustavnog pristupa metodologiji istra？ivanja egzonima. Cilj rada je analizom op？ih i ？kolskih atlasa svijeta objavljenih u posljednjih ？etrdesetak godina istaknuti otvorena pitanja o pisanju i uporabi hrvatskih egzonima te ih potvrditi reprezentativnim primjerima. Kako pokazuje analiza, pisanje i uporaba mnogih egzonima u na？im atlasima svijeta prili？no je kaoti？no. To je posljedica nepostojanja standardiziranih egzonima te nedovoljno detaljnih pravopisnih pravila i toponimskih smjernica za egzonime. Sve bi navedeno trebao biti interes nacionalnog interdisciplinarnog povjerenstva koje bi provodilo standardizaciju svih hrvatskih geografskih imena, tako i egzonima