Zadarski akvatorij u P？r？ Reisovoj Knjizi pomorstva iz 1526. godine: Pomorsko-geografske slike dijela hrvatskoga Jadrana

Sa？etak U radu su analizirane karte i tekstualni geografski opisi (peljar) zadarskog akvatorija iz djela Kitab-？ Bahriye (Knjiga pomorstva) osmanskog moreplovca, pirata i kasnije admirala P？r？ Reisa. Komparativnom analizom sravnjeno je vi？e primjeraka toga plovidbenog priru？nika iz dosad poznatih istanbulskih izvora, ali i manje poznati primjerak iz Umjetni？kog muzeja Walters (Walters Art Museum) u Baltimoru. Cilj je bio usporediti saznanja koja su o ？irem zadarskom prostoru posredstvom skrovitog rada stranca iz neprijateljskih redova, P？r？ Reisa, dobili Osmanlije u odnosu na radove suvremenih mu mleta？kih kartografa, kao “doma？ina” na isto？noj jadranskoj obali. Preispitivanje njegova rada iz povijesno kartografske ali i imagolo？ko-geografske perspektive pokazuje da je uspio izbalansirati potrebu za nastankom navigacijski i geografski iznimno kvalitetnog materijala s vlastitom pozicijom stranca na isto？nom Jadranu. Kartografske i narativne slike P？r？ Reisa o zadarskom akvatoriju predstavljaju odraz dosega i mogu？nosti osmanske kartografije ？to omogu？uje njezino preispitivanje. Razlog le？i u ？injenici da kvaliteta kartografskog i narativnog dijela produkcije P？r？ Reisa nije dosegnuta u onodobnim plovidbenim priru？nicima. Kori？tena toponimija upu？uje na to da se P？r？ Reis slu？io tu？im dostupnim izvorima, primjerice uputama za plovidbu, ali ih je kombinirao s brojnim vlastitim opa？anjima. Stoga njegov rad predstavlja posve izvoran opis zadarskog akvatorija, koji zbog obilja novih podataka donosi potpuno nove znanstvene spoznaje