POTENCIJALI I PERSPEKTIVE RAZVITKA VELEBITSKOG PODGORJA

Sa？etak Velebit nije samo najve？a hrvatska planina ve？ i jedina primorska planina koja razdvaja dva zemljopisno bitno razli？ita prostora: mediteranski i kontinentalno – planinski odnosno Hrvatsko primorje od Gorske Hrvatske. Primorska padina Velebita obuhva？a Podgorje koje zapo？inje kod Svetog Jurja, gdje se postupno ？iri i di？e do Jablanca, a na ju？nom dijelu Velebita postupno prelazi u sjeverno – dalmatinsku kra？ku zaravan. Prirodni uvjeti i smje？taj uz more doprinijeli su u pro？losti razvoju ？umarstva, ratarske i sto？arske proizvodnje, brodarstva, ribarstva, trgovine, lovstva i turizma. Prometna povezanost naselja velebitske primorske padine s vanjskim svijetom odvijala se oduvijek morskim putem, jer kopnenih prometnica nije bilo, ili su bile u takvom stanju da nisu omogu？avale bolje povezivanje naseljenih mjesta. Naseljenost tog podru？ja karakteriziraju mnogobrojni zaseoci koji su me？usobno udaljeni 1 – 6 km i povu？eni od mora u unutra？njost ponajvi？e u srednjem vegetacijskom pojasu, jer uz obalu prevladava goli kamen. Na tu razdvojenost naselja utjecala je priroda jer je za naselje trebalo tra？iti mjesto koje nije na udaru bure. Zbog toga su se na podru？ju velebitske primorske padine, izuzev？i grad Senj, razvila svega tri va？nija obalna naselja: Sveti Juraj, Jablanac i Karlobag. Nedostatak prometne i komunalne infrastrukture te ostalih potrebnih sadr？aja (obrazovnih, zdravstvenih, gospodarskih i dr.) razlog su velikom raseljavanju stanovni？tva ovog kraja koji je u suvremenim uvjetima jedno od najslabije naseljenih podru？ja Republike Hrvatske. Me？utim, potencijalne vrijednosti ovog podru？ja ukazuju na mogu？nosti njegova br？eg razvitka. Ciljevi i smjernice razvitka upu？uju primarno na za？titu prirodnih i kulturnih dobara uz nagla？enu potrebu izrade razvojnih gospodarskih programa. Osim razvitka cestovne mre？e koja bi na ovom prostoru potaknula nove razvojne potencijale planiranim mjerama razvitka trebalo bi poticati razvitak gospodarskih djelatnosti (razvitak turizma, marikulture, luka nauti？kog turizma, zdravstveno – rekreacijskog turizma, lovnog turizma, vo？arstva i vrtlarstva, sto？arstva, ？umarstva i drvno – prera？iva？ke djelatnosti, kori？tenja energetskog potencijala vjetra i sunca, razvoj proizvodnih, trgova？kih i slobodnih carinskih zona i dr.) i dru？tvenih djelatnosti u decentraliziranom sustavu sredi？njih naselja (obrazovna, zdravstvena i kulturna infrastruktura). U ovom radu poseban naglasak se daje na ocjenu prirodnih potencijala, odr？ivog razvoja i procjenu mogu？nosti revitalizacije Podgorja. Radi toga izra？ena je SWOT analiza kao osnovna