Prostorni aspekti posje？enosti kafi？a u Zagrebu: dobne i rodne razlike

Sa？etak Propituju？i fenomen kafi？a s gledi？ta njihove lokacije, ovaj se rad nastavlja na istra？ivanja ？iji je cilj razumijevanje uzroka prostorne distribucije ugostiteljskih objekata. Istra？uju？i dobnu i spolnu strukturu posjetitelja gradskih kafi？a, rad se uklju？uje u korpus anali-za usmjerenih na razumijevanje dobne i rodne odre？enosti prostornih urbanih praksi. ？lanak se temelji na istra？ivanju provedenom 2017. g. kojim su obuhva？ena 224 kafi？a Donjega grada i Novoga Zagreba, a koriste se i neobjavljeni podaci ranije (2007. g.) provedenog istra-？ivanja kafi？a. Od metoda upotrijebljeni su intervjui, kartiranje, pro-matranje, anketiranje. Istra？ivanje je pokazalo da je posje？enost za-greba？kih kafi？a prostorno diferencirana. Socio-prostorna dihotomija centar/periferija, prisutna u Zagrebu, odra？ava se kako na prostornoj distribuciji kafi？a tako i na dobno-spolnoj strukturi posjetitelja. Donji grad ima ve？u prostornu gusto？u kafi？a od Novoga Zagreba, a kafi？i na centralnim lokacijama grada posje？eniji su od onih perifernijih. Pritom se ve？i broj posjetitelja donjogradskih kafi？a mo？e povezati s ？injenicom da su u njima u ve？oj mjeri prisutne osobe mla？e dobne skupine koje slobodno vrijeme o？ito radije provode u centru grada nego u njegovim perifernijim dijelovima. Istra？ivanje je pokazalo i relativno ve？u zastupljenost ？ena me？u posjetiteljima centralno lociranih i skupljih kafi？a, a mu？karaca u jeftinijim kafi？ima na perifernijim lokacijama. Provedeni intervjui sugeriraju zaklju？ak da se rodna diferenciranost u odabiru lokacija kafi？a mo？e povezati s drugim rodno ozna？enim fenomenima, u prvome redu s te？njom ？ena za ve？om vidljivo？？u i sigurno？？u, koju pak pru？aju centralno locirani, dobro posje？eni, otvoreni prostori