CIVITAS LOPSICA: PRIMJER PROMJENE PRAPOVIJESNOG U POVIJESNI KULTURNI KRAJOLIK

Sa？etak U radu se prikazuje dio rezultata vi？egodi？njeg arheolo？kog istra？ivanja, ？iji je glavni cilj prou？avanje kompleksnog procesa romanizacije peregrinskih civitates na prostoru Velebita tijekom 1. st. prije Krista i u 1. st. nakon Krista. Kao primjer romanizacije odabrana je civitas Lopsica, ？ije se sredi？te nalazilo na Gradini u dana？njem podvelebitskom mjestu. Sveti Juraj kod Senja. Lopsica se spominje u anti？kim povijesnim vrelima, osobito je va？an njezin spomen kod Plinija Starijeg (Naturalis historia III, 139, 140), gdje je u popisu va？nijih liburnskih naselja navedena kao oppidum. Lopsica tijekom 1. st. nakon Krista posti？e municipalni status, koji je i epigrafski potvr？en. Onomasti？ka analiza pokazuje da su na natpisima navedeni pripadnici romanizirane autohtone aristokracije, koji u upravnoj i gospodarskoj strukturi municipija zadr？avaju ste？ene pozicije vlasti i ？ine povla？teni sloj. I civitas i municipium Lopsica imali su svoj teritorij, koji je osim priobalja obuhva？ao i prostor koji se duboko prostirao u unutra？njost Velebita. Uz podatke iz ranijih istra？ivanja, kori？tenje suvremenih metoda prospekcije terena, osobito metoda zra？ne arheologije, omogu？ilo je preciznije odre？enje granica zajednice i uvid u organizaciju ？ivota na planinskom prostoru koji se, gledaju？i njegovu izrazito kra？ku morfologiju, ？ini krajnje neprikladnim za ？ivot. Planina je pru？ala vrlo dobre uvjete za bavljenje sto？arstvom, ali i za eksploataciju ？umskih resursa, od ？ega je lokalno stanovni？tvo moglo imati zna？ajnu korist. Povoljan strate？ki i prometni polo？aj te dobra luka poticali su razvoj trgovine, koja se preko planinskih prijevoja odvijala s japodskom unutra？njo？？u. Promjene koje su tijekom ？eljeznog doba i po？etkom antike nastale u krajoliku, mogu se i danas uo？iti