STARENJE STANOVNI？TVA POGRANI？NIH PODRU？JA REPUBLIKE HRVATSKE

Sa？etak U radu se razmatra stupanj ostarjelosti stanovni？tva pograni？nih podru？ja Hrvatske te daje prostorna diferencijacija tog procesa do razine op？ine/upravnog grada (temeljeno na podacima popisa stanovni？tva 2011. godine). Kori？ten je poseban model bodovnog pokazatelja ostarjelosti. Tipizacija koja se temelji na bodovnoj vrijednosti ima sedam tipova (stupnjeva) ostarjelosti (od 1 – na pragu starenja do 7 – krajnje duboka starost). Potvr？ena je hipoteza prema kojoj je pograni？no podru？je izlo？eno ja？oj depopulaciji nego Hrvatska u cjelini. Stupanj ostarjelosti stanovni？tva pograni？nih krajeva gotovo je izjedna？en s onim za ukupnu populaciju. Dakle, nije potvr？ena hipoteza prema kojoj je demografsko starenje izrazitije u pograni？noj nego u ukupnoj populaciji. Najvi？im stupnjevima ostarjelosti stanovni？tva (tipovi 5, 6 i 7) zahva？ene su mnoge op？ine i upravni gradovi du？ ？itave kopnene dr？avne granice. Zna？i da nije u potpunosti potvr？ena hipoteza prema kojoj su najvi？i stupnjevi ostarjelosti prete？ito u onim pograni？nim krajevima koji su bili izlo？eni izravnim ratnim stradanjima 1990-ih