SUVREMENA DEMOGRAFSKA OBILJE？JA PODGORJA

Sa？etak Podgorje obuhva？a prostor hrvatske jadranske obale u podno？ju Velebita. Adminsitrativno gledano, istra？ivanjem su obuhva？ena naselja Grada Senja, te op？ina Karlobag i Starigrad, koja svojim teritorijem participiraju na obali Jadranskog mora. Promatrani je prostor podijeljen izme？u Li？ko-senjske (Grad Senj i Op？ina Karlobag) i Zadarske ？upanje (Op？ina Strarigrad). Podgorje ima vrlo negativna demografska obilje？ja. Ukupna depopulacija traje, s iznimkom jednog me？upopisja (1981. – 1991.), kontinuirano od 1910. godine kada je zabilje？en maksimum naseljenosti (16 782 stanovnika). U sljede？ih se sto godina broj stanovnika skoro prepolovio. Prema najnovijim popisu stanovni？tva iz 2011. godine Podgorje je imalo samo 8 894 stanovnika. Prirodna depopulacija je u Podgorju prisutna dugi niz godina ？to vrlo negativno utje？e na demografske prilike. Starenje stanovni？tva je u vrlo uznapredovalom stadiju. Godine 1971. indeks starenja iznosio je 58, dok je prema posljednjem popisu iz 2011. vrijednost toga demografskog pokazatelja porasla na ？ak 187,8. Razlozi ovakvog nepovoljnog demografskog stanja su kompleksni. Fizi？kogeografska obilje？ja nepovoljno su u pro？losti utjecala na razvoj (kr？ki reljef s mnogo strmih oblika, jaka bura). Danas se Podgorje nalazi u zoni preklapanja nodalno-funkcionalnih podru？ja Rijeke, kojoj gravitira njegov sjeverni dio te Zadra, kojem gravitira njegov ju？ni dio. Izgradnjom autoceste Zagreb – Split i planiranom izgradnjom autoceste ili brze ceste Rijeka – ？uta Lokva, Podgorje ？e se u biti na？i u svojevrsnoj prometnoj izolaciji, ？to ne？e povoljno djelovati na demografske i ekonomske tokove. Unato？ polo？aju na jadranskoj obali koji nudi dobru mogu？nost razvoja turizma, s iznimkom Starigrada, gdje je polazi？na to？ka za izlete u NP Paklenica, ta djelatnost u Podgorju nije znatnije razvijena, ？to nepovoljno utje？e na demografske prilike