Ljudevitino Selo - selo koje je nastajalo u mukama

Sa？etak Nastanak svakog sela trebalo bi smatrati njegovim ro？endanom i slaviti ga. U svakom selu su se mijenjale generacije, svima je ono priraslo srcu bez obzira na izgled, svima je u uspomenama ostalo ono najljep？e. Za razliku od stanovnika mnogih sela koji ne znaju vrijeme nastanka svoga sela, u slu？aju Luisendorfa (Ljudevitinog Sela, Lipovca) nije tako. Njegov nastanak uspore？en je s poro？ajnim mukama, ali je to blaga poredba. Dok su poro？ajne muke mjere u satima, ra？anje Luisendorfa, kao sela slobodnih obitelji, trajalo je vi？e od tri desetlje？a. Luisendorf su nakon ukinu？a kmetstva osnovali najsiroma？niji ？e？ki doseljenici, oni koji nisu imali dovoljno novca da kupe parobrodsku kartu u ？obe？anu zemlju,“ u Ameriku. Umjesto toga dr？avne vlasti Habsgur？ke Monarhije, u ？ijem su sastavu bile i hrvatske i ？e？ke zemlje, usmjeravae su migraciju prema ？ugarskim zemljama,“ gdje je zbog osmanske vlasti do konca 17. stolje？a ostalo dosta zemlje, ali ju je trebalo najprije kultivirati i staviti u funkciju ratarske proizvodnje. Na ？irem daruvarskom prostoru postojalo je jo？ uvijek sredinom 19. stolje？a vlastelinstvo plemi？ke porodice Jankovi？a. Iako je 1848. godine bilo ukinuto kmetstvo, Jankovi？i su zadr？ali dio povr？ina vlastelinstva, ali je trebalo na？i najamne radnike koji bi tu zemlju obra？ivali. Njih je Julije Jankovi？ nalazio me？u doseljenim bezemlja？ima. Oni su mogli osnovati i naselje, i iznajmiti dio obradivih i neobradivih povr？ina. Ipak su sklopljeni najamni ugovori ？titili uglavnom prava najmodavca. Rezultat takvog opho？enja bio je takav, da su ve？ nakon nekoliko godina skoro sve obitelji koje su ga osnovale, napustile Luisendorf. Ra？anje Luisendorfa bilo je dugotrajno i bolno, trajalo je vi？e od tri desetlje？a