Modalnost na primjeru korpusnog istra？ivanja hrvatske i ruske ustavnopravne terminologije

Sa？etak U radu se istra？uje modalnost na primjeru korpusnog istra？ivanja hrvatske i ruske ustavnopravne terminologije. Posebna pozornost pridaje se prijevodu modalnih glagola i izraza te nijansama u zna？enju. Ovim radom istra？ila se modalnost koja izra？ava deonti？ku mogu？nost (dozvolu) ili nu？nost (obvezu) u dva usporedna pravna teksta: hrvatskoga i ruskog Ustava. Korpus na kojem je temeljeno istra？ivanje obuhvatilo je 19 962 rije？i. Iscrpnim istra？ivanjem modalnosti zaklju？uje se da se u hrvatskom jeziku modalnost tretira kao leksi？ka i gramati？ka kategorija, a u ruskom jeziku kao pojmovna kategorija. U ruskom jeziku mogu？nost i nu？nost izra？avaju se leksi？kim jedinicama (glagolima: мочь, хотеть i сметь), predikativima: надо, нужно, можно, нельзя; modalnim izrazima (может быть; кажется, ？esticama), i infinitivnim konstrukcijama, pridjevom должен (обязан) ili frazemom должно быть (вероятно) (treba biti ili mogu？e je). Hrvatski modalni glagoli su: mo？i, morati, trebati, valjati. Oni su polifunkcionalni, na primjer: mo？i (deonti？ko zna？enje: dopu？tenje i epistemi？ko: vjerojatnost), morati (deonti？ko: obveza/nu？nost i epistemi？ko: vjerojatnost), trebati (deonti？ko: obveza/nu？nost i epistemi？ko: vjerojatnost), valjati (deonti？ko: obveza/nu？nost i epistemi？ko: pretpostavka). Smjeti je polumodalan. Nedostaje mu polifunkcionalnosti i ograni？en je na deonti？ku modalnost – dopu？tenje. Biti du？an modalni je leksem koji izra？ava deonti？ku modalnost: obvezu. Rezultati su prikazani u slikama, na kojima je prikazana ？estotnost i kontekst modalnih glagola te tablicama s prikazom intenziteta modalnosti. Termini su se izvla？ili iz korpusa u formi potvrdnog i nije？nog oblika uz pomo？ ra？unalnog programa AntConc, u razli？itim kontekstima uporabe modalnih rije？i u odnosu na intenzitet zna？enja dopu？tenje/mogu？nost i nu？nost/obveza. Odrednice su bile: Cluster Tokens, Concordance Hits and context of modal verbs