？ibenske mjere za povr？inu od 14. do 19. stolje？a

Sa？etak U nizu ？lanaka o starim mjerama autorica u ovome prilogu obra？uje ？ibenske mjere za povr？inu u razdoblju od 14. do 19. stolje？a. Analiziraju？i pisane i tiskane izvore, ponajprije fonda ？ibenskog arhiva Dr？avnog arhiva u Zadru, uva？avaju？i saznanja i dostignu？a hrvatske povijesne metrologije, autorica donosi povijesni razvoj i vrijednosti ？ibenskih mjera za povr？inu, a koje se temelje na mjerama za du？inu. Isti？e posebnosti tih mjera i probleme koji se javljaju u promatranom razdoblju. Valja istaknuti da se gonjaj u pisanim izvorima, prvenstveno, rabi kao mjera za povr？inu, ali i kao mjera za du？inu kojom se mjere povr？ine zemlji？ta i to onda kada izmjeru vr？e ovla？teni mjeritelji. Iako je povr？ina ？ibenskog gonjaja poznata i gotovo nepromijenjena kroz istra？ivano razdoblje, problem se otvara i dijelom uslo？njava spomenom gonjaja ？ad mensuram croaticam“ ili ？ad mensuram Luche“. Uspore？uju？i mjere sli？nog naziva, ？hrvatskog gonjaja“, na skradinskom i na zadarskom podru？ju, mo？e se pretpostaviti da je povr？ina toga gonjaja jednaka povr？ini komunalnog ？ibenskog, odnosno zadarskog gonjaja, a naziv govori o politi？kom prostoru hrvatskoga bana i kralja na koji se u 15. stolje？u ？iri ？ibenski, odnosno zadarski distrikt i njihovo upravno podru？je. Zaklju？uje da se povr？ina ？ibenskog gonjaja od 15. do 19. stolje？a nije mijenjala bez obzira na politi？ke promjene koje su zahva？ale prostor ？ibenske komune i distrikta