Iz povijesti solinskoga podru？ja u Drugom svjetskom ratu i pora？u: Hrvatska selja？ka stranka kroz dosje Joze Bulja (1945. – 1961.)

Sa？etak Krajem listopada 1944. partizanske postrojbe zauzele su Solin, Split i ？itavo srednjodalmatinsko podru？je. Vrlo brzo su formirane uprave u tvornicama u Solinu, Vranjicu i Ka？tel Su？urcu, a tvornica cementa u Majdanu odmah je po？ela s radom. U nekima su radili njema？ki ratni zarobljenici o kojima je ostao sa？uvan ve？i broj dokumenata. Organiziran je i ve？i broj zarobljeni？kih logora od kojih se barem jedan nalazio u Solinu, o ？emu svjedo？e najamni ugovori prona？eni u fondu Op？ega gra？evnog poduze？a ？Gradnja？, koji se ？uva u Dr？avnom arhivu u Splitu. O stanju na ？irem splitskom, pa tako i solinskom podru？ju, u prvim poslijeratnim mjesecima ostao je sa？uvan ve？i broj izvje？？a tada？njih jugoslavenskih vlasti. Me？u tzv. reakcionarima koji su zabrinjavali novu komunisti？ku vlast nalazili su se brojni neistomi？ljenici Komunisti？ke partije, pa tako i ？lanovi drugih politi？kih stranaka i organizacija. U arhivu Sekretarijata unutra？njih poslova (SUP) za Dalmaciju, koji se ？uva u Dr？avnom arhivu u Splitu, ostao je sa？uvan zapis tada？njih jugoslavenskih vlasti, mogu？e Uprave dr？avne bezbjednosti (UDB), u kojemu se navodi da ？u solinskom bazenu postoji vrlo opasna grupa H.S.S.？ ？iji je ？duhovni vo？a prije rata bio Marin Kljakovi？？. U zapisu se tako？er isti？e da ni jedno mjesto u Dalmaciji nije imalo tako jaku i ？vrstu organizaciju Hrvatske selja？ke stranke na ？elu s dvadesetak mladih ljudi koji su za vrijeme Drugoga svjetskog rata ostali dosljedni politici te stranke. Po istom dokumentu dvojica su likvidirani tijekom rata, iako se izri？ito ne navodi kako i od koga. Petoricu najistaknutijih iz te grupe Kljakovi？ je povukao ？u Hrvatsku？ ne bi li ih tako spasio od iste sudbine. Me？u njima je bio i Jozo Bulj u ？ijemu je dosjeu sa？uvano obilje podataka o radu Hrvatske selja？ke stranke (HSS) u solinskom bazenu tijekom Drugoga svjetskog rata i neposredno nakon toga. Buljevi iskazi pred isljednicima Odjeljenja za za？titu naroda (OZN) i kasnije UDB-e sadr？e obilje podataka o radu Hrvatske selja？ke stranke uo？i Drugoga svjetskog rata i za vrijeme rata na solinskom podru？ju te stoga predstavljaju vrijedan izvor za prou？avanje dalmatinske povijesti 20. stolje？a