Procjena nutritivnog rizika bolesnika tijekom sustavnog antineoplasti？nog lije？enja

Sa？etak Cilj ovog rada je procijeniti promjena u nutritivnom riziku i indeksu tjelesne mase (ITM) onkolo？kih bolesnika tijekom sustavnog antineoplasti？nog lije？enja. Retrospektivno su analizirani podatci 216 bolesnika koji su od 05/2016 do 05/2018 lije？eni na Odjelu internisti？ke onkologije Klinike za tumore, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska. Obuhva？eni su bolesnici po prvi put lije？eni sustavnom antineoplasti？nom terapijom i/ili koji u prethodnih 6 mjeseci nisu bili lije？eni niti jednim vidom onkolo？kog lije？enja. Zastupljeni su bolesnici obaju spolova, oboljeli od raka dojke, debelog i zavr？nog crijeva, gu？tera？e te glave i vrata. Oko 75% bolesnika imalo je metastatsku bolest. Kori？teni su rezultati NRS 2002 nutritivnog probira te rezultati indirektne procjene sastava tijela izra？unom indeksa tjelesne mase (ITM) prilikom prve hospitalizacije te nakon 3 mjeseca sustavnog antineoplasti？nog lije？enja. U svih bolesnika koji su bili u visokom nutritivnom riziku (NRS 3-4) je provedena nutritivna intervencija uvo？enjem enteralne prehrane te edukacije bolesnika i obitelji o prehrani onkolo？kih bolesnika. Za statisti？ki izra？un su kori？teni Wilcoxonov test za podatke o NRS-u te t-test za zavisne uzorke za podatke o ITM-u. Inicijalni prosje？ni ITM je na po？etku lije？enja bio 26,45 kg/m2. Inicijalnim nutritivnim probirom je utvr？en blagi nutritivni rizik (NRS 1-2) u oko 78% bolesnika, a oko 22% bolesnika je bilo u visokom nutritivnom riziku (NRS 3-4). Nakon 3 mjeseca specifi？nog onkolo？kog lije？enja te provo？enja nutritivne potpore u visoko ugro？enih bolesnika, zabilje？en je statisti？ki zna？ajan pad u nutritivnom riziku u ukupnoj ispitivanoj populaciji (ve？ina bolesnika je bila u blagom nutritivnom riziku, dok je manje od 8% bolesnika bilo visokog nutritivnog rizika). U periodu pra？enja nije bila zabilje？ena zna？ajnija promjena u indeksu tjelesne mase (prosje？ni ITM je bio 26,59 kg/m2). Sustavno antineoplasti？no lije？enje uz ranu nutritivnu intervenciju i edukaciju doprinosi smanjenju znakova bolesti i pobolj？anju op？eg stanja bolesnika te mo？e zna？ajno smanjiti nutritivni rizik