Koncentracije arsena, kadmija i ？ive u p？elinjem vosku (Apis mellifera) tijekom njegove prerade iz sa？a u satne osnove

Sa？etak Te？ki se metali mogu desetlje？ima kumulirati u vosku. Uobi？ajena je p？elarska praksa vosak kontinuirano prera？ivati u nove satne osnove i ponovno ga upotrebljavati u intenzivnom p？elarstvu. Uzorci p？elinjeg voska analizirani su primjenom grafitne tehnike atomske apsorpcijske spektrometrije (GFAAS) s ciljem utvr？ivanja koncentracije As i Cd te koncentracija Hg primjenom analizatora ？ive. Pretra？eni su uzorci voska poznatog podrijetla i starosti tijekom njegove prerade u satne osnove primjenom metode lijevanja na rashla？ene valjke s otisnutom Maraldijevom piramidom, a nakon dvostruke faze produ？ene sedimentacije i hla？enja. Ustvr？ene su statisti？ki zna？ajne razlike izme？u koncentracija Hg (P<0,05) u pretra？ivanim uzorcima voska uzorkovanim iz vi？e slojeva rastaljenog voska u ？eli？nim spremnicima te posebice zna？ajno izme？u slojeva “pro？i？？enog” voska kori？tenog za izradu satnih osnova i tamnog sloja talo？enog sedam dana koji je kao otpadni materijal uklonjen iz daljnje prerade. Rezultati istra？ivanja potvr？uju da se primjenom opisane metode mo？e u？inkovito “isprati” akumulirane te？ke metale iz rastaljenog sa？a koji predstavlja sirovinu ovog vrijednog repromaterijala