Apeksna propusnost nakon ？etiri endodontska postupka instrumentacije i punjenja

Sa？etak Svrha je bila ispitati apeksnu propusnost punjenih korijenskih kanala uporabom konstrukcije za prijenos teku？ine, nakon dvije razli？ite tehnike instrumentacije (“double flare” i step-back”) kombinirane s uporabom dvaju razli？itih materijala za punjenje (eukaperka i Roeko seal？). U pokusu je rabljen uzorak od 40 trajnih jednokorijenskih zuba. Zubi su dekoronirani na razini caklinskocementnog spoji？ta, a zatim podijeljeni u ？etiri skupine od po 10 zuba. Korijenski kanali prve i druge skupine mehani？ki su obra？eni “double flare” tehnikom, a “stepback” tehnika primijenjena je u tre？oj i ？etvrtoj skupini. kanali su tijekom instrumentacije ispirani 2,5% otopinom NaOCl. Obra？eni korijenski kanali prve i tre？e skupine punjeni su gutaperka kol？i？ima i eukaperka pastom tehnikom hladne alteralne kondenzacije, dok je u drugoj i ？etvrtoj skupini rabljen Roeko seal？ umjesto eukaperke tijekom punjenja. U？injenim endodontskim postupcima stvorene su ？etiri skupine: skupina DF/EF (double-flare / eukaperka) skupina DF/RS (double-flare / Roeko seal？) skupina, skupina SB/EP (step back/eukaperka) i skupina SB/RS (step back / Roeko seal？). Punjeni korijeni pohranjeni su u sterilnu fiziolo？ku otopinu na 37°C u razdoblju od 7 dana nakon ？ega su postavljeni u konstrukciju za prijenos teku？ine. Propusnost je mjerena pomakom zra？noga mjehuri？a u kapilarnoj cijevi spojenoj s apeksnim krajem napunjenoga zubnog korijena. Razlika izme？u skupine DF/EF (0,152 μL ± 0,12), skupine DF/RS (0,186 μL ± 0,098), skupine SB/EP (0,195 μL ± 0,12), i skupine SB/RS (0,360 μL ± 0,230) statisti？ki je analizirana Sheffe (ANOVA) testom. statisti？ki znatna razlika utvr？ena je izme？u skupine DF/EP i skupine SB/RS. Daljnjom statisti？kom ra？？lambom s pomo？u Mann-Whitney U testa utvr？eno je da razli？ita tehnika instrumentacije utje？e na rezultate ra？？lambe. U uvjetima pokusa, rezultati dobiveni primjenom konstrukcije za prijenos teku？ine pokazuju da razli？iti materijali za punjenje korijenskih kanala ne utje？u na apeksnu propusnost