Ljutnja kao filozofska motivacija: primjer Gordane Bosanac

Sa？etak U ovom se radu propituje pozitivni utjecaj emocija, osobito emocije ljutnje, na filozofiju usmjerenu prema kritici i promjeni postoje？eg. Rad je podijeljen u ？etiri dijela. U prvom, uvodnom, analizira se povijesni odnos filozofije spram emocija kao objekata filozofskog promi？ljanja. Dominantnim je stavom odre？en onaj koji polazi od emocija kao prepreka ispravnom mi？ljenju i djelovanju. U drugom dijelu razmatraju se alternativna razumijevanja uloge emocija u mi？ljenju i djelovanju te su predstavljena gledi？ta koja emocije odre？uju va？nim izvorima motivacije. U tre？em dijelu specifi？ni se naglasak stavlja na emociju ljutnje uz koju se uz tradicionalno negativne osobine vezuju i one pozitivne, povezane s borbom protiv nepravde. Ljutnja se tako odre？uje ne preprekom ve？ izvorom filozofije dru？tvene promjene. U ？etvrtom se dijelu potonja teza oprimjeruje u filozofiji Gordane Bosanac, hrvatske filozofkinje i borkinje za ljudska prava, koja temama dru？tvene (ne)pravde pristupa epistemolo？ki i ontolo？ki inovativno i relevantno, zahvaljuju？i, a ne unato？ vlastitim emocijama