Kvirin Vasilj o ？skra？enom svijetu？ Miroslava Krle？e

Sa？etak Kvirin Vasilj (1917–2006) hrvatski je filozof koji se usredoto？io na ？ovjekovu egzistenciju sa svim njezinim izazovima, kako fizi？kim tako i metafizi？kim. Miroslav Krle？a (1893–1981) hrvatski je pisac, istaknuta figura u modernoj hrvatskoj knji？evnosti. Iako su bili suvremenici, vrlo je vjerojatno da se nikad nisu susreli. Iz onog ？to je Vasilj napisao o Krle？i slijedi da je pro？itao dobar dio Krle？inih djela, posebno njegovu liriku. Krle？a vjerojatno nije ni？ta pro？itao od Vasiljevih ？estotinjak bibliografskih jedinica, kako zbog nedostupnosti njegovih djela u Jugoslaviji tako mo？da i zbog ideolo？kih razloga. Vasilj Krle？u prvi put spominje u osvrtu ？to ga je napisao za ？ika？ki tjednik Danica u svibnju 1952. godine, dok ga u dostupnim objavljenim radovima posljednji put spominje 1998. godine. Krle？ino djelo najvi？e ga je zaokupljalo u 1980-im. Vasilj nije poduzeo neku sustavnu knji？evno-kriti？ku analizu Krle？inih djela, ali je objavio tri eseja s Krle？om kao referentnom to？kom: ？Veli？ina i bijeda ？ovjeka – skra？eni svijet M. Krle？e？ (1956), ？U o？ajnome svijetu Miroslava Krle？e？ (1973) i ？O Krle？inu nebu？ (1979). U ovom se ？lanku Vasiljevu odnosu prema Krle？i pristupa problemski, a ne kronolo？ki. Iz Vasiljeve se perspektive zasebno obra？uju umjetni？ka i ideolo？ka dimenzija Krle？ina djela. U svojoj estetici Ljepota i umjetnost, ali i drugdje, Vasilj priznaje Krle？i da njegovi stihovi doti？u sudbinu ？ovjeka, ？ak i pjesmi Plameni vjetar, ？iju poruku osporava, priznaje tehni？ku dotjeranost, a jednom njegov umjetni？ki stil naziva ？rokokoom？. S druge strane, Vasilj redovito upozorava na ideolo？ku podlogu Krle？inih djela: ograni？eni marksisti？ki humanizam. On kritizira Krle？ine prigovore religiji, napose njegovo uvjerenje da je ？vjera u Bo？je bi？e neizravan uzrok socijalne bijede u ljudskom dru？tvu？. Posebno se ？udi Pjesmi iz hrvatske kr？me, gdje Krle？a Boga naziva tiraninom. Me？u buntovnim i nesre？enim porukama pjesme Plameni vjetar Vasilj uo？ava da Krle？a ne izra？ava nikakvu su？ut prema ？piramidama mrtvih domobrana？. Uz Krle？inu dramu Don Quijote Vasilj primje？uje da se Krle？in junak bori protiv srednjovjekovnih stra？ila, umjesto protiv totalitarizama 20. stolje？a. K tomu, Krle？a bez zadr？ke veli？a Lenjina, Staljina, Broza, ljude koji su – iz Vasiljeve perspektive gledani – veliki tirani 20. stolje？a. Mo？da najpotpunije Vasiljevu ocjenu Krle？ina djela izri？e njegov zaklju？ak iz 1986. godine: ？Ono, ？to daje ljudsku vrijednost Krle？inim djelima, to su iskre ljudske transcendencije; ono, ？to im je prije？ilo, da postanu najvi？a ljudska vrijednost, to je