Izvanredni i redoviti studenti: razlike u socio-demografskim karakteristikama, obrazovnim postignu？ima i iskustvu studiranja

Sa？etak Cilj ovoga rada je ustanoviti razlike izme？u redovitih i izvanrednih studenata odgojiteljskog studija U？iteljskog fakulteta Sveu？ili？ta u Zagrebu (N = 400) s obzirom na neke socio-demografske karakteristike, obrazovna postignu？a (na tercijarnoj i predtercijarnoj razini obrazovanja) i iskustva studiranja (zadovoljstvo studijem i percepcija socijalnog kapitala fakulteta) oslanjaju？i se na dvije teorije: 1. teoriju primarne orijentacije (Bozick, 2007.) i 2. teoriju socijalnog kapitala (Coleman, 1990). Tako？er, cilj je i ustvrditi u kojoj mjeri se upis na izvanredni/redoviti studij pred？kolskog odgoja na U？iteljskom fakultetu u Zagrebu mo？e objasniti obrazovnim postignu？ima koja prethode upisu na studij, u kojoj mjeri se mo？e objasniti radnim ili obiteljskim obvezama koje se smatraju uobi？ajenim razlozima za upis na izvanredni studij. Rezultati hi kvadrat i Mann Whitney U testa pokazuju da su studenti izvanrednih studija u prosjeku stariji od redovitih studenata, u ve？oj su mjeri zaposleni, ？e？？e poha？aju ？etverogodi？nje stru？ne ？kole od gimnazija i u prosjeku ？e？？e imaju bra？ne partnere i djecu. Redoviti studenti zna？ajno bolje ocjenjuju socijalni kapital koji im je dostupan na fakultetu i zadovoljniji su studiranjem, ali suprotno od o？ekivanog, imaju ni？a obrazovna postignu？a (na svim pokazateljima). Rezultati binarne logisti？ke regresije sa zavisnom varijablom upis na redoviti/izvanredni studij pokazuju da stariji i zaposleni ispitanici, kao i oni koji su zavr？ili ？etverogodi？nje strukovne ？kole, ？e？？e upisuju izvanredne studije dok se obrazovna postignu？a i obiteljski status nisu pokazali zna？ajnim prediktorima odabira izvanrednog/redovitog studija