Intelektualni stilovi i ？kolsko postignu？e

Sa？etak U istra？ivanju se tragalo za odgovorom na jedno od kontroverznih pitanja o intelektualnim stilovima – njihovoj vrijednosti za ？kolsko postignu？e. Oslanjaju？i se teorijski na troslo？ni model intelektualnih stilova (Zhang i Sternberg, 2005) cilj je bio utvrditi postojanje razlika u preferencijama intelektualnih stilova u？enika koji ostvaruju razli？it ？kolski uspjeh. Ukupno 130 u？enica i 78 u？enika (N = 208) prosje？ne starosne dobi M = 16,46 (SD = ,50) Srednje medicinske ？kole i Op？e – realne gimnazije Katoli？kog ？kolskog centra ？Sveti Josip“ iz Sarajeva anketnim upitnikom i bosansko-hercegova？kom (BH) verzijom Inventara o stilovima mi？ljenja (Thinking Styles Inventory-Revised II, TSI-R2 Sternberg et al., 2007), ispitano je o temeljnim demografskim varijablama (spol, dob), ？kolskom uspjehu i intelektualnim stilovima. TSI-R2 BH je na osam, od originalno 13 predlo？enih skala demonstrirao zadovoljavaju？u Cronbach α pouzdanost raspona od ,72 za zakonodavni do ,85 za oligarhijski stil, uz medijan ,74. Faktorskom analizom maksimalne vjerojatnosti podr？ana je internalna konstruktna valjanost gdje su izlu？ena tri faktora obja？njavaju？i ukupno 70,96 % ukupne varijance, psihometrijski i psihologijski podr？avaju？i troslo？ni stil-model. Primjenom t–testa na？ene su tri statisti？ki zna？ajne relacije intelektualnih stilova i ？kolskog postignu？a. Bolje ？kolsko postignu？e ostvaruju u？enici vi？e skloni zakonodavnom i sudskom stilu koje karakterizira ve？a kognitivna kompleksnost, nonkonformizam, originalnost i kreativnost i manje skloni konzervativnom stilu koji pripada stilovima ni？e kognitivne kompleksnosti, konformizma, respektiranja autoriteta i egzekutivnosti. Intelektualni stilovi koji generiraju kreativnost prema ovome istra？ivanju vi？e vrijede, ？to je na tragu recentnih istra？ivanja o vrijednosti intelektualnih stilova, kako za ？kolu, tako i ？ivot uop？e (Zhang, 2017)