Istina i raskrivanje opsjena u Selskom proroku: Rousseauov utjecaj na Antu Star？evi？a

Sa？etak Ve？ je suvremenicima i sljedbenicima Ante Star？evi？a (1823–1896) bilo poznato koliko je on cijenio uvide Jean-Jacquesa Rousseaua (1712–1778). Josip Horvat pridjenuo mu je stoga naziv ？novi hrvatski Rousseau？. No njihova idejna blizina jo？ uvijek nije pobli？e istra？ena i prikazana u pojedinim segmentima vi？eslojnoga opusa. Ovaj ？lanak ponajprije nazna？uje u kojoj je mjeri ta istra？iva？ka zada？a dosad ispunjena. Potom detaljnije ocrtava u ？emu se i gdje legendarni dr？avnik, filozof i pjesnik iz Like oslanjao na promi？ljanja i spoznaje znamenitoga prosvjetitelja iz ？eneve. Naposljetku ustanovljuje kako se kroz cijeli opus i jednoga i drugog autora, kao nit vodilja, provla？i motiv raskrivanja opsjena i prokazivanje prijevara u dru？tvu, kritika ？udoredne iskvarenosti, izrugivanje slavljenih kumira i la？nih proroka. S time povezuje njihovo iskonsko filozofsko zauzimanje za osloba？anje od svih oblika su？anjstava, skidanje krinki licemjerja i promicanje istine. Ishodi？nu teza ovoga ？lanka ilustriram usporedbom istoimenih djela: Rousseauova libreta Le Devin du Village (1752) i Star？evi？eva pu？koga igrokaza Selski prorok (1852). Ra？？lamba radnje, likova i promi？ljanja stvarnosti u operi jedno？inki i trodijelnoj drami iznosi na vidjelo srodnost dvaju prosvjetiteljskih mislitelja, dvaju o？trih kriti？ara dru？tvene iskvarenosti i licemjerja, zagovornikā povratka prirodi. Obojica veli？aju pu？ku jednostavnost, skromnost, prostodu？nost, po？tenje i naravne kreposti. U obojice je bjelodana sklonost prema idili？nim prizorima pastirskoga i selja？koga ？ivljenja. Romanti？ne slike i pastoralni opisi pro？eti su odgojnim naputcima i ？udorednim poukama. Obojica dijele i slijede izvornu ？e？nju i strast za istinom koja se otvara onima ？to imaju hrabrosti tragati za b？ti zbilje, raskrinkavati zablude i pronicati u temelj stvari. Razlika je u tome ？to zaljubljene u Rousseauovu djelu spa？ava mudri ？arobnjak, dok je spas Star？evi？evih zaljubljenika do？ao tek skidanjem krinke s la？noga proroka i varalice Luke Svevidi？a. ？lanak smje？ta Star？evi？evu dramu u povijesni okvir razvoja pu？kih igrokaza u Hrvatskoj sredinom 19. stolje？a. Pri？a iz narodnoga ？ivljenja u Lici pro？eta je aforizmima i filozofskim refleksijama. Djelo svjedo？i o istinama i zabludama ljudi u li？kim selima. Ali njegova je prava vrijednost u tome ？to je posrijedi osebujan filozofski teatar