OTPIS INOCENTA IV. SENJSKOM BISKUPU (1248.) POD PATRONATOM SV. JERONIMA / II. Povijesni usud glagoljice i za？etci jeronimske tradicije

Sa？etak Postojanje uvjerenja prema kojemu je crkveni otac i nau？itelj sv. Jeronim za？etnik glagolja？tva najranije je posvjedo？eno u otpisu Inocenta IV. senjskomu biskupu Filipu (1248.), a u Hrvata, no i izvan njihova nacionalnoga prostora, ta se jeronimska tradicija ukorijenila i zadr？ala gotovo do polovice 19. stolje？a. Autorica u prilogu nastoji objediniti i sustavno izlo？iti u literaturi iznesene ？imbenike koji rasvjetljuju genezu jeronimske tradicije. Ponajprije se razmatra spomen uvjerenja vezanog uz sv. Jeronima u okviru otpisa Inocenta IV., izla？u？i pretpostavljene razloge njegova pojavljivanja u navedenom dokumentu, te se razmatraju mi？ljenja o mogu？nosti njegova upliva na privilegij koji dokument podjeljuje. Potom se izla？u hipoteze vezane uz genezu uvjerenja o sv. Jeronimu kao za？etniku glagolja？ke tradicije; sumiraju se dosada pretpostavljani ？imbenici koji su mogli potaknuti spontanu pojavu toga uvjerenja kao i mogu？i motivi iz kojih su glagolja？i ili netko drugi (Rim?) ba？tinu Svete bra？e po？eli pripisivati sv. Jeronimu. Navode se i mogu？i razlozi iz kojih se ona pripisuje upravo tom svetcu. Ukazuje se i na ？injenicu da su u odre？enom razdoblju jeronimska i ？irilometodska tradicija koegzistirale. Zaklju？no, autorica u prilogu nazna？uje i posljedice koje je odobrenje glagoljanja podijeljeno otpisom Inocenta IV. imalo na uvjerenje u njemu izneseno vezano uz sv. Jeronima, naime po njegov kult, ？irenje jeronimske tradicije i izvan glagolja？koga areala, njezino prihva？anje od strane hrvatskih i europskih humanista te na？ih starijih pisaca, kao i njezino odr？avanje sve do 19. stolje？a