Posjedovni odnosi kri？eva？kih pavlina i lokalnog stanovni？tva na primjeru posjeda Leme？ i Erdovec

Sa？etak Pavlini su katoli？ki crkveni red koji je osnovan po？etkom 13. stolje？a u ju？noj Ma？arskoj. Na hrvatski prostor dolaze oko 1244. godine, kada je osnovan samostan u Dubici, i samostan u Remetama pokraj Zagreba, koji je osnovan 1240. ili 1244. godine. U Kri？evce dolaze u vrijeme takozvane pavlinske redovni？ke obnove, koja traje tijekom 17. stolje？a. Na poticaj Ivana Zakmardija Dijankove？koga 1665. godine osnovan je pavlinski samostan u Kri？evcima, ali pavlini u Kri？evce slu？beno ulaze tijekom travnja 1667. godine, kada je razrije？en njihov spor s franjevcima. Svoj imetak pavlini su pove？avali donacijama, zajmovima i raznim legatima. Tako su stekli i posjede na podru？ju Leme？a i Erdovca. Na primjeru tih dvaju posjeda, u ？lanku sam donio pregled posjedovnih odnosa izme？u kri？eva？kih pavlina i lokalnih plemi？a, kao i izme？u kri？eva？kih pavlina te puka. Do svojih posjeda pavlini su dolazili darovnicom, zajmom, trgovinom ili zamjenom. U posjed Leme？a u？li su ve？ 1667. godine, kada je zabilje？en prvi spor koji su imali zbog ometanja svojega posjeda, dok najstariji dokument koji se u pavlinskoj arhivskoj gra？i ti？e Erdovca potje？e iz 1641. godine