PARTICIPI U TEKSTOVIMA PISANIMA KAJKAVSKIM KNJI？EVNIM JEZIKOM KRAJEM 18. I U 19. STOLJE？U

Sa？etak U literaturi se dokazanim smatra da je u hrvatskome proces departicipija lizacije, tj. adverbijalizacije participa u glagolske priloge zavr？en do 17. st., iako neki od novijih radova (npr. Horvat, ？tebih Golub 2016.) te tvrdnje dovode u pitanje. Kako sve poznate gramatike kajkavskoga knji？evnog jezika prikazuju participe, u ovome se radu nastoji odgovoriti na pitanje jesu li participi zaista postojali u knji？evnoj kajkav？tini iz vremena nastanka slovnica ili ih kajkavski gramati？ari kao i neke druge kategorije (？lan, preterit, konjunktiv) opisuju tek pod utjecajem egzogenih modela gramati？kog opisa, ili pod utjecajem jezi？ne tradicije (jer se particip rabio u ranijim razdobljima knji？evne kajkav？tine). Istra？ivanje je provedeno na dvjema kajkavskim slovnicama, Matijevi？evoj Horvackoj gramatici iz 1810. i Kristijanovi？evoj Grammatik der kroatischen Mundart iz 1837. i na odabranim tekstovima dvojice gramati？ara (Matijevi？evu Rastolna？enju evangelijumov (1796), Rastolna？enjima zvrhu Velikoga kateki？mu？a III. (1797) i Genovefi (1808) te Kristijanovi？evim Blagore？jima (1830), Ezopu？evim basnama pohorva？enim (1843), Danici zagrebe？koj (1845) i tekstovima iz njegova aneksnoga rje？nika Anhang zur Grammatik der kroatischen Mundart (1940). Opis participa u dvjema gramatikama uspore？uje se s uporabom u tekstovima kako bi se utvrdilo koriste li kajkavski autori participe koje opisuju u gramatikama i u svojim tekstovima i, ako ih rabe, u kojim sintakti？kim funkcijama