？to Rosa Luxemburg ？eli?

Sa？etak Rosa Luxemburg, Poljakinja, ？idovka i ？ena koja se usudila demonstrirati svoju intelektualnu superiornost i borbeni duh u vremenima kada ？ene nisu imale pravo glasa, a segregacija po nacionalnoj osnovi i antisemitizam bile op？eprihva？ene diskriminatorne vrijednosti u dru？tvu – ovako po？inje pri？a ove velike revolucionarke. Svojim djelovanjem za ？ivota i pisanim tragom, Rosa Luxemburg je u nasljedstvo ostavila borbu koju ona nije uspjela dovr？iti. Hvaljena dok je podr？avala rad strana？kog vodstva, a ka？njena kada ga je prozvala da se aktivira i prekine status quo, kao da je bila dijelom stranke kojoj nikada nije uistinu pripadala. Ali njenom neumornom duhu to nikada nije predstavljalo razlog za odustajanje, dapa？e, ？to su okolnosti bile grublje i nezahvalnije, to je Rosa Luxemburg bila odlu？nija i samouvjerenija; principijelno odana marksizmu upu？tala se u unutar strana？ke debate, radila na agitaciji, osobno bila anga？irana na terenu u dvjema revolucijama, pisala analize doga？aja iz pro？losti i sada？njosti i doprinijela radni？kom i komunisti？kom pokretu u Njema？koj kao malo koji drugi revolucionar njenog vremena. Svojim je radovima na temu spontanosti masovnog pokreta, klasne osvije？tenosti te uloge revolucionarnog vodstva postavila temelje za dru？tvenu emancipaciju. Zamjerala je mnogima koji su instrumentalizirali marksizam kao politi？ko sredstvo li？eno humanosti i demokracije, koji su njoj predstavljali najvi？e ciljeve socijalizma. Za nju marksizam nije bio dogma pod kojom ？e se ljude primorati na izvr？enje svoje historijske zada？e, ve？ znanstveno potvr？en eti？ki princip kojim ？e se ukazati na pravednost i opravdanost borbe za humanijim dru？tvenim sistemom. Marksizam bi trebao biti zajedni？ki cilj, a ne instrument politiziranja. Stoga je njena beskompromisna odlu？nost bila najve？om odlikom njenog politi？kog djelovanja: sloboda ili diktatura, socijalizam ili barbarizam