Dislocirani govori Gorskoga kotara: mjesni govori Vukmani？a i Knez Gorice

Sa？etak U radu se na temelju vlastitoga terenskoga istra？ivanja prikazuje fonolo？ka (i dijelom morfolo？ka) analiza mjesnih govora Vukmani？a i Knez Gorice. Sela Vukmani？ i Knez Gorica smje？tena su 14 kilometara jugoisto？no od Karlovca, a prema navodima iz povijesnih izvora njihovo je stanovni？tvo na prostor sjevernoga Korduna doseljeno po？etkom 18. stolje？a iz gorskokotarskih predjela. Dosada？nji istra？iva？i spomenute su idiome dijelili razli？ito: prve je podatke o njima dao Stjepko Te？ak (1957) istaknuv？i da se na ？akavsko-kajkavsko-？tokavskome terenu karlova？koga kraja radi o punktovima s najvi？e ？akavskih osobina. ？akavskome ikavsko-ekavskome dijalektu pripojila ih je i Iva Luke？i？ (1990), a na Karti kajkavskoga narje？ja Mije Lon？ari？a (1996) osjen？ani su bojama kajkavskoga goranskoga dijalekta. S obzirom na navedena divergentna odre？enja, a radi njihove ？to preciznije klasifikacije, istra？eni su vokalizam, konsonantizam i prozodija mjesnih govora Vukmani？a i Knez Gorice, dok se na planu morfologije donose ona obilje？ja koja su specifi？na i koja determiniraju goransko podrijetlo navedenih govora s jedne strane, te arealna obilje？ja s druge strane, zajedni？ka svim tipovima govora na karlova？kome dijalektolo？ki heterogenome prostoru. Istra？ivanje je pokazalo da su goranski doseljenici u Vukmani？u i Knez Gorici do danas zadr？ali brojna obilje？ja govora Gorskoga kotara, a gorskokotarska ？akavsko-kajkavska interferencija ogleda se i u analiziranim mjesnim govorima, ？to potvr？uju neka obilje？ja: o-odraz stra？njeg nazala, sporadi？na zamjena *？ > o, zamjena -m > -n u gramati？kim morfemima promjenjivih rije？i te leksi？kim morfemima nepromjenjivih rije？i i dr. Kao i u drugim govorima karlova？koga kraja, zabilje？en je ikavsko-ekavski refleks jata kao supstratni element, osnovno obilje？je svih govora karlova？koga ？etverorije？ja, no ovo je istra？ivanje potvrdilo i da na sinkronijskoj razini ekavizmi daleko vi？e nadma？uju ikavizme, kao i da je prijeporno govoriti o ovim govorima kao govorima sa zamjenom jata prema pravilu Meyera i Jakubinskog