Jadranski otoci u Pseudo Skimnovoj Periegezi: dvije napomene

Sa？etak U ovom prilogu razmatraju se dva pitanja: (1) o redoslijedu otoka rednje Dalmacije u Periegezi koji se razlikuje u odnosu na ve？inu drugih anti？kih vrela te (2) o interpretacijama i vrjednovanjima navodno iznimnog smje？taja Diomedova otoka u Periegezi. Poredbene analize ukazuju na osobitu povezanost otoka Visa (Issa) s Hili？kim poluotokom (Perieg. 413), donekle potvr？enu i u Apolonija Ro？anina (Argonaut. 4, 565): dolaze？i sa sjeverozapada, Vis se javlja kao prvi od srednjodalmatinskih otoka. Kako Periegeza izrijekom navodi i Timeja (Perieg. 412), zacijelo je ovaj autor prvi koji je ne samo Hile i njihov poluotok uveo u geografsku u？enost nego je i istaknuo povezanost ovog poluotoka s Visom. Po svemu je to odjek vizualne povezanosti va？ne za anti？ke pomorce. Uostalom, analogni poredak, s Visom na prvom mjestu (sada bez Hili？kog poluotoka), nalazimo i u Strabona (2, 5, 20; 7, 5, 5). Drugo se ti？e Diomedova otoka koji je u Periegezi (431 – 433) spomenut u, kako neki smatraju, sasvim neo？ekivanom kontekstu: spomenut je nakon Lihnidskog (Ohridskog) jezera, pa se pomi？lja na to da je rije？ o kultu na oto？i？u u Prespanskom jezeru, dakle daleko od Jadrana. No pomnija analiza opisa “ilirskog” odlomka ukazuje na to da se sve relacijske prostorne oznake u tekstu odnose na Iliridu, odnosno Ilire, pa nema razloga tra？iti Diomedov otok izvan Jadrana (Palagru？a). No ovdje se isti？e da je stvarna “anomalija” Periegeze samo geografsko povezivanje Diomedova otoka s ilirskom zemljom, dok svi drugi izvori otok povezuju s najbli？im dijelom Italije, Apulijom