Stepin？evi interventi kod Paveli？a

Sa？etak Srpski patrijarh Irinej Gavrilovi？ obratio se deveterostrani？nim pismom papi Franji, 30. travnja 2014., mole？i ga da s dnevnoga reda skine kanonizaciju mu？enika bla？enoga Alojzija Stepinca, zagreba？koga nadbiskupa (od 1934. koadjutor, od 1937. do 1960. ordinarij, od 1946. sede impedita - u zatvoru do 1952. i u zato？eni？tvu do smrti). Razlog protiv kanonizacije: nadbiskup je Stepinac "uglavnom ？utio" na sve ono ？to se doga？alo u Nezavisnoj Dr？avi Hrvatskoj. A tko ？uti, pristaje. Takav crkveni predstavnik ne mo？e biti uzor kr？？anskomu puku. Auktor na temelju gradiva objavljena prije Patrijarhova pisma prikazuje da je nadbiskup Stepinac u vrijeme ？etverogodi？njega trajanja NDH od 10. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. ili to？nije kroz 48 mjeseci intervenirao vi？e od 360 puta bilo u osobnim susretima s nositeljima hrvatske vlasti u Zagrebu bilo dopisima pojedinim hrvatskim ministrima, bilo u javnim propovijedima, nagovorima, predavanjima. Napose se usredoto？io na kontakte izme？u nadbiskupa Stepinca i poglavnika Ante Paveli？a. Sa？eto je i kronolo？ki prikazao 21 dopis Stepinca Paveli？u i 11 susreta Stepinca i Paveli？a s kratkim komentarima. Paveli？ nije uzvratio ni na jedan posjet niti je osobno odgovorio i na jedan Stepin？ev dopis. Unato？ tomu, Nadbiskup je bio uporan i nepopustljiv i intervenirao je uvijek kada je smatrao potrebnim to u？initi, bez obzira koliko se politi？ke vlasti osje？ale neraspolo？enima zbog njegovih dopisa, molbi i zahtjeva. Nije, dakle, nadbiskup Stepinac ？utio, nego je govorio, pisao i posredovao koliko je vi？e mogao, ne gledaju？i na rezultate svojih intervenata. Barem se ne mo？e re？i da je nadbiskup Stepinac "uglavnom ？utio" na sve ？to se doga？alo za vrijeme NDH. Kada je Paveli？ vidio da je sve propalo i da mora bje？ati iz Hrvatske, pozvao je nadbiskupa Stepinca i ponudio mu da preuzme vlast u Hrvatskoj. Stepinac je odbio politi？ku vlast ostaju？i na svome nadbiskupskom mjestu