Apokrifni popis plemi？kih rodova Bosanskoga kraljevstva

Sa？etak Dulje od dva stolje？a u historiografiji i publicistici prisutne su veoma sli？ne verzije popisa plemi？kih rodova Bosne i Huma iz predosmanskoga doba. Jedna ina？ica objavljena je i u dvjema poznatim zbirkama izvora za povijest BiH ？ime je popis dobio na znanstvenoj vjerodostojnosti. Me？utim, podatci o podrijetlu i nastanku popisa ne potvr？uju njegovu autenti？nost. Popis je jedan od apokrifnih dokumenata koji je nastao u sklopu tzv. ilirske heraldike. Rije？ je o kompleksnom ideolo？kom fenomenu koji se razvijao na tragu protuosmanske politike 17. i 18. stolje？a, s ciljem da se legitimiraju feudalni interesi odre？enih rodovskih krugova, kao i "povrat" njihovih privilegija i posjeda, prvenstveno na podru？ju BiH. Na tu tradiciju pozivali su se i neki rodovi Makarskoga primorja, a u makarskom se franjeva？kom samostanu ？uva i najstariji prijepis popisa kojega je, prema jednoj vijesti, 1724. iz Fojnice donio fra Marijan Leku？i？. Popis se sastoji od donekle modificiranog i pro？irenog slijeda rodova iz Fojni？koga grbovnika koji je nastao nakon 1675. godine. Znatnom broju rodova u popisu je dodano i mjesto podrijetla i to na temelju spoznaja o njihovu zavi？aju po？etkom 18. stolje？a. Nakon makarske verzije popisa koju su publicirali fra Andrija Ka？i？ Mio？i？ i fra Luka Vladmirovi？, pojavio se i veoma sli？an popis ？to ga je u franjeva？ki samostan u Budimu iz Bosne donio fra Josip Jako？i？. Godine 1789. Martin Juraj Kova？i？ tiskao je taj popis kao dodatak knjizi Gabrijela Kolinovi？a. Prema budimskoj ina？ici popis su kasnije, u svojim zbirkama vrela, objavili Grgur ？evapovi？ i Euzebije Fermend？in. ？irenje i nekriti？ko prihva？anje apokrifnih podataka iz popisa i drugih izvora ilirske heraldike prouzro？ilo je brojne pogrje？ke i zablude u genealo？kim i heraldi？kim istra？ivanjima