Statut i kazneno pravo Makarske s okolicom u Hercegova？kom sand？aku

Sa？etak Makarska i njezino Primorje su zajedno sa "samostalnom" Lokvom Rogoznicom i velikim dijelom Poljica u srednjem vijeku potpadali dugo upravi Osmanskoga Carstva, unato？ bilateralnim i vi？elateralnim ugovorima s Mleta？kom Republikom iz 1444., 1561., 1571. i 1646. godine. Rezultat, me？utim, nije bila apsolutna turska dominacija nad doma？im pu？anstvom i stratifikacijom postoje？e uprave. Suprotno i shodno tomu, osim vrhovnoga poreza i ukidanja plemstva, nema traga feudalnom timaru, ？erijatskom pravu ili nasilnom islamiziranju i protjerivanju puka u mirnodopsko doba. Te su sve okolnosti pozitivno utjecale ne samo na odr？anje postoje？ih javnopravnih odnosa, nego i na pisano ure？ivanje novih zakonskih i stvarnih normi koje nam otkrivaju hrvatske narodne obi？aje od prije turske vlasti, a i tijekom nje, kao i polo？aj "domorodaca" u to "nesamostalno" doba. Najbolji pokazatelj toga jest statut Makarske i Primorja iz 1551. godine, kojeg je donio narod odnosno liga i koji je ostavljen u samostanskom arhivu u Zaostrogu. Rad donosi tekst toga statuta te Rogozni？kog iz 1236. godine ne ulaze？i u detaljnu analizu ali s uvodnim razlaganjem neke pravne i historiografske misli makarskog Primorja u to vrijeme, u korelaciji s drugim teritorijalno ili institucionalno bliskim podru？jima