？ovjek, ali najbolji: Romi u ？rvnju radne, jezi？ne i biolo？ke teorije rase

Sa？etak Polaze？i od paradoksa da Romi kao tradicionalni unutarevropski migranti u dana？njoj “migrantskoj krizi” Evrope jedva predstavljaju temu, tekst obra？uje negativnu figuru “neradni？kog nomada” koji od prvih po？etaka akademske refleksije o Romima u 18. stolje？u suodre？uje njihovo razumijevanje u jednakoj mjeri kao i pitanje etni？kog, rasnog i jezi？nog porijekla; osobito u umjetnostima, predod？ba o Romima obilje？ena je orijentalisit？kom figurom slobodnja？tva i seksualizirane drugosti premda sama knji？evna gra？a ？esto daje upori？ta za druga？ije samorazumijevanje Roma, protivno radno-teorijskom stereotipu. Nasuprot tome, rijetko prisustvo Roma u teorijskom diskursu filozofije odaje karakteristike anonimnog recikliranja povijesti Roma za pojmovni aparat filozofije. Taj se proces mo？e o？itati na postmodernoj kritici Kanta i formaciji pojma “nomadsko mi？ljenje” koje se u radu povezuje s Kantovom poredbom skeptika kao nomada i podvrgava detaljnijoj retori？koj i logi？koj analizi. U drugom dijelu rada tematizira se ponovno “otkrivanje” Roma u kontekstu indijske kulturne i nacionalne politike 20. stolje？a na ideolo？kim pretpostavkama neohinduisti？kog pokreta Arya Samaj iz kasnog 19. stolje？a za “oplemenjivanje” (arijanizaciju) svijeta i konfrontira s predratnim nacisti？kim pokretom za “arizaciju” cijelog kulturnog svijeta u zloglasnom projektu Ahnenerbe [Naslje？e predaka]. U zavr？nom dijelu rada nacisti？ka uzurpacija arijstva valorizira se kao potpuna simboli？ka deprivacija Roma koja ？ini podlogu za najradikalniji oblik obe？？ovje？enja u nacisti？kom holokaustu bez potrebe za ikakvim opravdanjem, i konfrontira s paradigmatskim razumijevanjem ？ovje？nosti, sadr？anim u samom imenu “Rom”