Sevdalinka i Zagreb do kraja 1950-ih: poku？aj rekonstrukcije

Sa？etak ？lanak dokumentira prisutnost sevdalinke u zagreba？koj, a djelomice i ？iroj hrvatskoj javnosti do kraja 1950-ih. Premda je rije？ o glazbenom ？anru karakteristi？nom za Bosnu i Hercegovinu, ve？ od sredine 19. stolje？a (a prema nekim tuma？enjima ve？ i od 16. stolje？a) sevdalinka je utkana i u hrvatski kulturni imaginarij. Do po？etnog desetlje？a 20. stolje？a, najva？nije izvore ？ine popularne tekstualne pjesmarice (zagreba？kog knji？ara Lavoslava ？upana koja zapravo predstavlja zagreba？ku objavu zbirke Vuka Stefanovi？a Karad？i？a, te Gjure De？eli？a i Augusta Kazna？i？a), notne zbirke Franje Kuha？a i dvojice glazbenika iz Hrvatske koji su dio radnog vijeka djelovali u Sarajevu (？andor Bosiljevac i Bogomir Ka？erovsky) te podaci iz periodike u vezi recepcije sevdalinke. Nadalje, u ？lanku je potanje analizirana uklju？enost i kontekstualizacija sevdalinke u zbirkama Saliha Odoba？i？a, Hamida Dizdara i Branimira Saka？a, koje se mo？e uzeti za paradigmatske ？to se ti？e novih fizionomija sevdalinskog imagema u razdoblju izme？u dva svjetska rata, u doba Nezavisne Dr？ave Hrvatske, odnosno po utemeljenju socijalisti？ke Jugoslavije. Naredni je dio ？lanka posve？en prisutnosti sevdalinke u programima zagreba？ke radijske postaje, a unutar toga posebice Hamdiji Samard？i？u, koji je bio jedan od vode？ih nositelja sevdalinke u Zagrebu od potkraj 1930-ih do sredine 1950-ih. Najdetaljnije je obra？ena diskografska produkcija sevdalinke vezana uz Zagreb, po？ev？i od najranijih snimki za Gramophone Company u razdoblju od 1907. do 1909. godine i prodajnih kataloga zagreba？ke trgovine gramofonskih plo？a Mavra Druckera, pa preko sevdalinke u produkciji zagreba？kih tvrtki Edison Bell Penkala i Elektroton, do sevdalinke u produkciji Jugotona od 1947. do kraja 1950-ih, kada ？elak plo？e na 78 ok./min. izlaze iz uporabe i ujedno se pojavljuju i druge relevantne jugoslavenske diskografske tvrtke. Na primjeru sevdalinke “Kradem ti se u ve？eri”, u posljednjem je dijelu ？lanka razlo？ena slo？ena povijesna putanja ove pjesme od autorske skladbe Petra Konjovi？a do poznate sevdalinke, te su analizirane zna？ajke odabranih njezinih glazbenih interpretacija od 1920-ih do dana？njeg doba