SVETA EMA KR？KA I TRAKO？？AN

Sa？etak Car Heinrich II. darovao je u Bambergu dana 16. travnja 1015. godine savinjskom grofu Wilhelmu, starijem sinu svoje ne？akinje, koru？ke kneginje Eme od Friesacha i Zeltschacha, vilu Trako？？an i 30 kraljevskih seoskih gazdinstava te sve ？to on, car, posjeduje na podru？ju Wilhelmove markgrofovije izme？u rijeka Save, Savinje, Sutle i Mirne. Wilhelmova majka Ema ro？ena je 983. godine na dvorcu Peilenstein (slov. Pil？tanj) od oca Elgelberta von Peilensteina i majke Tute. Odrasla je na dvorcu cara (sv.) Heinricha II. i njegove ？ene (sv.) Kunigunde. Udala se za Wilhelma II. od Friesacha, Zeltschacha i Truxena. Nakon pogibije obojice sinova (1030.) i smrti supruga (1036.) osnovala je veliki broj crkava, podigla ？enski benediktinski samostan u Gurku (Kr？ko) te omogu？ila osnivanje kr？ke biskupije. Veliki dio svojih posjeda poklonila je salzbur？kom biskupu Baldwinu u svrhu osnivanja benediktinskog samostana u Admontu. Pokopana je u novoj kripti kr？ke katedrale 1174., beatificirana 1287., a kanonizirana 1938. god., iako je proces progla？enja sveticom po？eo ve？ sredinom 15. stolje？a. Me？u dvorcima koje je poklonila kr？koj biskupiji nije naveden Trako？？an. Umrla je na Dan sv. Petra i Pavla 29.lipnja, ali joj se blagdan slavi dva dana ranije, 27.lipnja. Za？titnica je trudnica, slijepih i nepokretnih osoba. Atributi su joj ru？a i katedrala, a ponegdje i povelja koju dr？i u rukama. Svojom sveticom smatraju je Slovenci, Austrijanci i Nijemci. Nakon smrti njezinog supruga Wilhelma II. savinjski markgrof postaje Emin ro？ak grof Askuin Plain. Njega naslje？uje sin Starhand I., a Starhanda I. sin Starhand II. koji je imao bra？u Ulrika, Weriganda i Bernarda. Starhand II. u ratnom pohodu gubi svoju markgrofoviju, a dobiva je Pilgrim Hohenwart. Njegov sin Ginter kratko vrijeme vlada savinjskom markgrofovijom, da bi je ponovo preuzeo Pilgrim. Nakon Pilgrimove smrti car Konrad III. tu markgrofoviju 1149. predaje Otokaru I. ？tajerskom. Tim ？inom je Celje zvani？no sjedinjeno sa ？tajerskom. Godine 1341. u Münchenu car Ludwig IV. imenuje Miroslava [Friedricha] Savinjskog prvim celjskim grofom. Celjski grofovi ？e vladati ukupno 115 godina. Nakon pogibije posljednjeg celjskog grofa Ulrika II. 1456. god. posjedi celjskih grofova se dijele. ？e？ki plemi？ Jan Vitovec postaje kapetan celjske grofovije. 1459. od cara dobiva Krapinu, a godinu dana kasnije i Zagorsku grofoviju. Udovici Ulrika II. Katarini car namjenjuje, me？u ostalim, i nekoliko hrvatskih mjesta, dok je ostatak ？mjesta, trgova i gradova“ koji su bili u vlasni？tvu celjskih grofova, a nalazili se na podru？ju Hrvatske,