Relacije kulturnog identiteta i samopo？tovanja, zadovoljstva ？ivotom te psihi？kog zdravlja gluhih i nagluhih osoba.

Sa？etak Rezultati dosada？njih malobrojnih istra？ivanja, iako u odre？enoj mjeri nekonzistentni, upu？uju na povezanost kulturnog identiteta gluhih i nagluhih osoba s njihovim samopo？tovanjem i zadovoljstvom ？ivotom. Cilj ovog istra？ivanja bio je ispitati povezanost samopo？tovanja, zadovoljstva ？ivotom i psihi？kog zdravlja gluhih i nagluhih osoba sa sastavnicama kulturnog identiteta (kulturne identifikacije, kulturnih sklonosti, sudjelovanja u kulturi, samoprocjene kulturnih znanja i jezi？ne kompetencije u znakovnom i hrvatskom jeziku) te vrstom kulturnog identiteta (？uju？i, marginalni, gluhi i dvokulturni). U istra？ivanju su sudjelovale 443 osobe o？te？ena sluha u dobi od 18 do 87 godina iz 17 hrvatskih gradova. Ispitivanje je provedeno primjenom Akulturacijske skale DAS (Maxwell-McCaw i Zea, 2011), Rosenbergove skale samopo？tovanja (Rosenberg, 1965), Dienerove Skale zadovoljstva ？ivotom (Diener i sur., 1985) te ？etiri podskale upitnika o zdravlju SF-36 (Ware i Sherbourne, 1992), koje mjere op？e psihi？ko zdravlje. U obradi podataka kori？teni su regresijska analiza i Kruskal- Wallisov test. Identifikacija sa zajednicom odnosno kulturom Gluhih pokazala se zna？ajnim prediktorom samopo？tovanja, zadovoljstva ？ivotom i psihi？kog zdravlja gluhih i nagluhih osoba. Zna？ajnim prediktorima samopo？tovanja pokazale su se tako？er varijable samoprocjene jezi？ne kompetencije u znakovnom i govornom jeziku, varijable znanja o ？uju？oj kulturi i kulturi Gluhih (posljednja je negativno povezana sa samopo？tovanjem) te sklonosti jednoj odnosno drugoj kulturi (obje negativno povezane sa samopo？tovanjem). Zna？ajnim prediktorom zadovoljstva ？ivotom, uz identifikaciju s kulturom Gluhih, pokazala se i varijabla znanja o kulturi Gluhih. Sa psihi？kim zdravljem, uz identifikaciju s kulturom Gluhih, povezanom se pokazala varijabla znanja o kulturi ？uju？ih. Zna？ajne razlike me？u gluhim i nagluhim osobama s razli？itim vrstama identiteta utvr？ene su samo u odnosu na zadovoljstvo ？ivotom, pri ？emu su najvi？e rezultate, kao i u prethodnim istra？ivanjima, postigle osobe s dvokulturnim identitetom, a najni？e osobe s marginalnim identitetom. I na varijablama samopo？tovanja i psihi？kog zdravlja osobe s marginalnim identitetom postigle su najni？e rezultate, ali ne zna？ajno ni？e od preostalih skupina sudionika