Istarski i dalmatinski gradovi – urbani prostor i elita, primjeri Rovinja i Raba (srednji i rani novi vijek)

Sa？etak U sredi？tu je ovoga rada propitkivanje polo？aja, zna？aja i uop？e odre？ivanje gradskih elita u gradovima Rabu i Rovinju. Dva se grada me？usobno razlikuju, napose u anti？kom i srednjovjekovnom razdoblju, ？to je vezano i uz njihov nastanak i kasniji polo？aj, a samim time i definiranje gradskih elita u gradskome prostoru. Dok je Rab bio civitas, Rovinju je u mleta？kom upravnom sustavu dodijeljen naslov terra. U geografskom smislu tako？er postoje broje razlike koje odre？uju prostore stanovanja elita, a i sa？uvani izvori na temelju kojih se elite mogu smjestiti u gradski prostor fizi？ki, ali i statusno. Za Rovinj primjerice nema sa？uvanih bilje？ni？kih knjiga sve do kraja 16. stolje？a, dok za Rab one postoje i za razdoblje kasnoga srednjeg vijeka. Bilje？ni？ke knjige rje？ito progovaraju o ulozi, polo？aju i statusu gradskih elita. U njihovu nedostatku u slu？aju Rovinja, poslu？ili smo se mati？nim knjigama, popisima stanovnika i njihovih dobara, ali i pre？ivjelim ostacima ku？a koje nedvosmisleno govore o njihovu nastanku, gradnji i vlasnicima. Usporedba Raba i Rovinja u predmoderno doba ukazuje na niz mogu？ih manifestacija urbanih sredina na isto？nojadranskoj obali. Rovinj je po svom razvoju kad je rije？ o funkcioniranju gradskih elita unutar gradskoga prostora mogu？e usporediti sa ？ibenikom, dok je Rabu primjerice bli？i istarski Pore？ ili Kotor na samome jugu Jadrana