DATACIJA IZGRADNJE AUGUSTINSKOG SAMOSTANA I CRKVE SV. JERONIMA U RIJECI

Sa？etak ？lanak nastoji odrediti dataciju izgradnje samostana i crkve augustinaca pustinjaka, prvih redovnika u gradu Rijeci, koji su se u samostanu i crkvi sv. Jeronima nalazili od srednjeg vijeka pa do 1788., kada Josip II. zatvara samostan. U hrvatskoj historiografiji vrlo je malo poznata povijest augustinaca pustinjaka, ne samo u vezi s Rijekom nego i s ostalim podru？jima Hrvatske, s obzirom na njihovu prisutnost u Slavoniji, Istri i Dalmaciji, posebice u srednjem vijeku. Koriste？i se doma？om i inozemnom literaturom, kao i nepoznatim arhivskim vrelima svjetovnih i crkvenih arhiva, autor smje？ta izgradnju augustinske crkve i samostana u drugu polovicu 14. stolje？a, za razliku od dosada？njih historiografskih sudova koji su, pozivaju？i se na tada nejasno rodoslovlje gospodara Rijeke Devinaca i Walseeovaca, po？etke augustinaca anticipirali u prvu polovicu toga stolje？a. Tvrde？i da se historiografi augustinskog reda ne pozivaju na izravan kontinuitet izme？u monaha s konca 4. stolje？a u Sjevernoj Africi, kojima je sveti Augustin odredio pravilo, i redovnika koji su u 13. stolje？u uspostavili augustinski red, autor upu？uje na postojanje pustinjaka vilhelmita u Srednjoj Europi na ？iju se tradiciju naslanja nova redovni？ka zajednica, od 16. stolje？a ubrojena me？u prosja？ke redove