Gra？evni redovi i regulatorno planiranje Zagreba od 1900. do 1918. godine

Sa？etak Nakon neuspjeloga poku？aja zagreba？koga gradskog na？elnika Adolfa Mo？inskog i vije？nika Adolfa Hudovskog da se donese gra？evni red 1894., godine 1908. i 1909. traje rasprava o tri varijante (smjera) realizacije novoga prijedloga gra？evnoga reda grada Zagreba, koje su razra？ene i analizirane u ovome ？lanku. Prva je varijanta Vladoja Eisenbarta, koji je nastavio i razradio ideju gra？evnoga reda kao jednoga od osnovnih instrumenata u reguliranju gradova. Eisenbartov tekst iz 1908. preradio je kolektiv autora brojnim primjedbama nakon dugotrajne rasprave u kona？ni prijedlog iz 1909. godine. Drugu varijantu zagovarali su in？enjeri Antun Kostial st., Mirko pl. Ferrich, Kamilo Bedekovi？ i odbor Hrvatskoga dru？tva in？inira i arhitekta, koji su Eisenbartov prijedlog iz 1908. promatrali na dvije razine. Oni su odbacili ideju i svrhu gra？evnoga reda kao isklju？ivo regulatornoga dokumenta i pretvorili ga u razvojni gospodarski dokument. Odbor se neo？ekivano preobrazio u ？estokoga zagovornika privatnoga vlasni？tva i poduzetni？tva. Tre？u varijantu zastupao je gradski na？elnik dr. Milan Amru？, koji je forsirao osnivanje gra？evnoga odbora i bitno smanjivanje ovlasti i va？nosti Gradskoga poglavarstva i zastupstva. Glavni problem u prijedlogu bilo je uvo？enje gra？evnoga odbora kao posebne gra？evne oblasti koja bi s predlo？enim ovlastima suspendirala gra？evnu oblast prve molbe (Gradsko poglavarstvo) i kontrolno djelovanje Gradskoga zastupstva. Bez obzira na postoje？e strana？ke podjele i osobne animozitete zastupnika, prijedlog osnove gra？evnoga reda iz 1909. nije imao nikakve izglede prilikom glasanja u Gradskom zastupstvu