Gr？ko-rimska filozofija u ？Povijesti filozofije？ Bonifaca Badrova

Sa？etak Bonifac Badrov (Livno, 1896. – Sarajevo, 1974.), filozof neoskolasti？kog usmjerenja, u ？Povijesti filozofije？ (Sarajevo, 1959.), priru？niku za studente na Franjeva？koj teologiji u Sarajevu, povijest filozofije definira kao sustavan prikaz rje？avanja filozofskih problema u razli？itim razdobljima i kriti？ko istra？ivanje njihove unutarnje dinamike. Sagledavaju？i ovaj, ina？e pregledan i informativan, jasno strukturiran, uravnote？en i zacrtanom cilju usmjeren tekst, ne bi valjalo smetnuti s uma da njegova ？Povijest filozofije？ nije napisana za stru？njake nego za studente sasvim odre？enog tipa, s punom svije？？u da se neki od njih tek upoznaju s ovim filozofijom i da ga sukladno sustavu obrazovanja u teolo？kim u？ili？tima slu？aju usporedo sa skolasti？kom filozofijom. Uz to na umu valja imati i autorovu neoskolasti？ku filozofsku orijentaciju, kao i dometnuti da u ovom djelu religiozni aspekt nije nagla？en nego autor tek informira onoliko koliko je potrebno o stavu nekog filozofa o Bogu i bo？anskom. Rad se bavi gr？ko-rimskom filozofijom i prema Bradovljevoj strukturi nudi pregled razvoja gr？ko-rimske filozofije u tri periode s tri temeljna obilje？ja: kozmolo？ko kod predsokratovaca s izrazitim (materijalisti？kim) monizmom, evolucionizmom, hilozoizmom, panteizmom, antiintelektualizmom i kona？no naturalizmom, metafizi？ko u razdoblju antike s izra？enim subjektivizmom, relativizmom, agnosticizmom (sofisti), etikom i monoteizmom (Sokrat) i dualizmom na svim podru？jima (Platon) odnosno metafizikom (Aristotel) i kona？no eti？ko u razdoblju helenizma. U radu se u prvom planu nalazi Badrovljeva kritika filozofa ili filozofskih sustava dok su povijesni podaci o istima stavljeni po strani. Za neke filozofe je navedeno gdje se pojavljuju u drugim njegovim djelima